PRIPREME ZA NAPAD NA IRAN: “GARANCIJE ZA SAD, PRITISAK RUSIJE I MOGUĆE METE”

Prošle su dve nedelje otkako je Iran napao Izrael i još uvek nema odgovora; SAD su dobile garancije da iranska naftna i nuklearna postrojenja neće biti mete, barem ovog puta; Rusija takođe vrši pritisak na ograničenu odmazdu; Galant: ‘Naš odgovor će biti precizan, bolan i iznenađujući’.

Prošle su dve nedelje otkako je Iran lansirao skoro 200 balističkih projektila na Izrael, a izraelskog odgovora još uvek nema. Sjedinjene Države veruju da su od Izraela dobile garancije da ovaj odgovor neće uključivati iransku naftu ili nuklearna postrojenja, ali ta uveravanja se ne odnose na buduće napade. Očekuje se da će premijer Benjamin Netanjahu održati ograničene konsultacije u vezi sa odgovorom u petak, a u nedelju će se sastati političko-bezbednosni kabinet.

Nakon što su Washington Post i Wall Street Journal objavili da je Netanjahu obavijestio Bajdenovu administraciju da planira da napadne iranske vojne mete, a ne naftna ili nuklearna postrojenja, o odluci je pisao i New York Times, ali je naglasio da se odluka odnosi samo na odgovor na najnoviji napad.

Kako se navodi u izveštaju, konačna odluka još nije doneta, a izraelski odgovor i dalje bi mogao biti velikog obima, što može dovesti do nekoliko talasa napada. Dva izvora upoznata su rekla da se „uveravanja Izraela Amerikancima dotiču predstojećeg napada, što znači da Izrael i dalje može da pogodi ambicioznije ciljeve u budućim fazama napada na Iran“.

Bajdenova administracija veruje da se očekuje da će slanje sistema protivvazdušne odbrane THAAD, sa oko 100 vojnika koji će njime upravljati, donekle ublažiti strahove Izraela od iranskog odgovora. Izveštaji iz prethodnih dana ukazuju na to da se dolazak te baterije – čije su komponente već sletele u Izrael – smatra delom koordinacije između Izraela i SAD, i da je verovatno povratak koji je Izrael dobio u zamenu za odgovor na zahteve SAD da se uzdrže od napada na nuklearna postrojenja.

Ipak, Associated Press je izvestio da su američki zvaničnici upozorili da uveravanja koje su dobile Sjedinjene Države „nisu uklesane i da se okolnosti mogu promeniti”. Rekli su da Izrael ima „mešovitu prošlost“ u pogledu ispunjavanja obećanja i da je više puta unutrašnja politika dovela do promena.

U međuvremenu, pritisak dolazi i iz Rusije. Specijalni predstavnik ruskog predsednika za Bliski istok i afričke zemlje, zamenik ministra spoljnih poslova Mihail Bogdanov, rekao je da Moskva održava kontakte na različitim nivoima sa Izraelom i preneo zabrinutost Rusije u vezi sa mogućim izraelskim odgovorom Iranu. „U kontaktu smo sa ambasadama, naš ambasador održava kontakte i drugim kanalima i oni se vode svakodnevno“, napomenuo je zamenik ministra.

U intervjuu za mrežu Al-Hurra na arapskom jeziku, portparol izraelske vojske brigadni general Danijel Hagari upitan je o planu Izraela za odgovor Iranu i rekao da Izrael „zna kako da zaštiti svoje građane“. Upitan je da li je isti sistem THAAD koji je Izrael dobio od Vašingtona pokazatelj skorog izraelskog napada i odgovorio je: „Izrael zna šta da radi u tom trenutku i na način koji odabere“.

Hagari nije eksplicitno odgovorila na pitanje da li će Izrael koordinisati odgovor sa drugim zemljama, ističući da se Izrael ne bori protiv Irana ili iranskog naroda, već protiv režima.

U pripremi za taj izraelski napad i očekivani odgovor Irana, ministar odbrane Joav Galan sazvao je Vrhovni vojni (vanredni ekonomski) komitet. U diskusiji, Galant je insistirao na spremnosti različitih sistema, sa naglaskom na zdravstvenim, energetskim i komunikacionim sistemima, da se izbore sa scenarijem rasprostranjenog raketnog udara na Državu Izrael.

Nakon što smo pre oko dve nedelje branili Izrael od opakog iranskog napada od 200 balističkih projektila koje su ispaljene na nas, nemamo nameru da trpimo kršenje našeg suvereniteta i pokušaj da nanesemo štetu izraelskim građanima i infrastrukturi bez reagovanja“, rekao je Galan. . „Odgovor protiv Irana biće precizan, bolan i iznenađujući… Značenje takve akcije moglo bi da utiče i na druga mesta. Videli smo primere za to.“

Nemamo interesa za otvaranje dodatnih frontova i dodatnih operacija“, dodao je Gallant. „Uključujem se u pripremu sistema bezbednosti, zajedno sa šefom kabineta, premijerom i kabinetom. Sve u svemu, svi se sagledavamo oči u oči, kako u pogledu potrebe za odgovorom, tako iu pogledu suštine odgovor.”

4 komentara na “PRIPREME ZA NAPAD NA IRAN: “GARANCIJE ZA SAD, PRITISAK RUSIJE I MOGUĆE METE”

  1. Nema milosti za dzihadiste.

    Jevrejski bog i nas bog je isti bog.

    Izuzev za kgb kopile Ivana kome je bog mali celavi ruzni zli polno nemocni kgb kaplar Putler.

    1. Ne znam ko je tvoj i jevrejski Bog.
      Naša pravoslavno hrišćanska vera je jasna u Simbolu vere, u kom nikakve veze nema sa tim šta ti govoriš.
      Ali ko što ti već rekoh, Hristos ti daje priliku da ga u vatri i sopstvenoj krvi proslaviš.
      Sloboda izbora.

      1. Izrael to radi polako. On kao što se vidi iz sukoba sa Hezbolahom, malo udara ovamo, malo onamo ali svuda tamo, gde se Hezbolah, najmanje nadao. Osim toga, njihova obaveštajna služba odavno rovari po Iranu. Tako da sukob Izraela i Irana, koliki god da bude, biće ipak sukob baziran na diverzantskim akcijama, sa obe strane. Da, lansiraće se rakete i sa jedne i sa druge strane. Ali rat u pravom smislu te reči, Izraelu ne odgovara. Jednostavno, superiornost Izraela je moguća samo nad Arapima. Oni su ipak njihova liga. Već Iran, odnosno Persija je za njih veliki zalogaj. I za SAD a ne za Izrael. Jer Hamas, koji je sunitsko-arapsko-palestinska kombinacija je “žrtveno jagnje” koji je dobio zadatak da protera i što je moguće više pobije Palestince. A Hezbolah je već ozbiljnija organizacija. Pismenija, organizovanija i obučenija. A to su ipak šiiti. Pod nadzorom Teherana. Tako da će ipak da strada Liban u ovom kolu sukoba, na bliskom i srednjem istoku.

      2. ta vasa vera, ili nasa, je konglomerat jevrejskog judaizma, grckog-rimskog hriscanstva, slovenske plemensko rodovske primitivne religije….

        isus Hrist je bio Jevrejin

        ahhh… bio je Srbin, jel da?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *