Evropa predlaže razmeštaj američkih F-35 u Rumuniji kao garanciju za Ukrajinu, dozvola i za letove iznad Crnog mora

Evropski lideri razmatraju nove oblike bezbednosnih garancija za Ukrajinu, a jedna od ideja je razmeštaj američkih lovaca F-35 u Rumuniji. Kako prenosi The Times, taj predlog upućen je predsedniku SAD Donaldu Trampu i uklapa se u širu strategiju jačanja odvraćanja Rusije.

Prema dostupnim informacijama, visoki vojni zvaničnici iz Velike Britanije, Nemačke, Francuske, Finske i Italije već su vodili razgovore sa predsednikom američkog Komiteta načelnika štabova generalom Danom Kainom sa ciljem raspoređivanja američkih aviona F-35. Kao najverovatnija lokacija za baziranje aviona navedena je rumunska baza „Mihail Kogalničanu“ na Crnom moru, koja se već godinama koristi za misije NATO-a u regionu i koja je u procesu širenja u najveći saveznički aerodrom u Evropi.

U okviru paketa garancija pominje se i mogućnost letova izviđačkih aviona iznad Crnog mora.

Ovakvi predlozi dolaze u trenutku kada unutar EU i NATO-a traje živa rasprava o formiranju „koalicije voljnih“ koja bi mogla angažovati vojne resurse u Ukrajini (sada vidimo i oko nje) kao deo šireg sistema garancija. Ipak, pitanje ostaje kontroverzno, pošto je stanovništvo u brojnim evropskim zemljama sve skeptičnije prema riziku direktne konfrontacije sa Rusijom.

Moskva je više puta naglasila da je za nju svaki vid razmeštanja NATO snaga u Ukrajini ili njenoj neposrednoj blizini neprihvatljiv i da ga smatra direktnom pretnjom sopstvenoj bezbednosti. Stav Rusije po tom pitanju bi najbolje mogli ilustrujemo pisanjima Zamenika predsednika Saveta bezbednosti Dmitrija Medvedeva na društvenim mrežama. Ili bolje ne.

Jedan komentar na “Evropa predlaže razmeštaj američkih F-35 u Rumuniji kao garanciju za Ukrajinu, dozvola i za letove iznad Crnog mora

  1. Možda “cepam dlaku na četvoro”, ali predlažem da se, umesto, termina “Evropa” upotrebi neki drugi termin. Geografski gledano, i Srbija je deo Evrope, međutim, sigurno, ne spada među predlagače ovog “predloga”. Razumem da je napisati “Evropa” kraće, zauzima manje prostora, brže je i za pisanje i za čitanje, ali…
    Nažalost, ne bih umeo da predložim nekakvu smislenu zamenu:
    – termin “Evropska Unija” (ili samo “EU”) obuhvatao bi i zemlje – članice te iste EU koje, po mom mišljenju, ne da ne bi bile među predlagačima, nego bi, vrlo verovatno, bile otvoreno protiv ovog predloga
    – “evropski deo NATO-a”: nešto slično kao u prethodnom slučaju
    – “evropske zemlje koje, pošto-poto, žele da ratuju s Rusijom”: netačno, jer se te zemlje samo prave da bi to želele
    – “evropske zemlje koje, pošto-poto, hoće da uvuku SAD u rat s Rusijom”: ne bi bilo zgodno zbog urednika, neko bi mogao da mu stavi neki formalni prigovor
    – …
    (Odavno se pitam, ali još uvek nisam uspeo da dođem do nekakvog odgovora, koliki uticaj/značaj u procesu odlučivanja u NATO-u ima Luksemburg. Što se tiče EU, situacija je prilično jasna – oni koji, u momentu u kom daju izjavu, nisu na javnoj funkciji nekad kažu istinu, tj. da je Luksemburg poreski raj, a oni koji su već na funkciji ćute k’o zaliveni; a Luksemburg nastavlja da radi onako kako je i do tada radio – ali kad je u pitanju NATO… POTPUNA MISTERIJA!)

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *