Pad vojne moći zapadnoevropskih zemalja koji je usledio posle kraja Hladnog rata nastavljen je i u 21 veku. Tu Velika Britanija nije bila takođe izuzetak, a najviše se upravo i osetio u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Broj vojnika je smanjen i dalje se smanjuje, kao i broj tenkova, borbenih vozila, brodova, podmornica… Britanija je izgubila status supervelesile koja je spremna da se angažuje svetu. Iako ima dosta veliki vojni budžet u odnosu na ostale članice NATO osim SAD, Nemačke, Kanade, u svojim vojnim kapacitetima bitno zaustaje za ostalim zemljama.
Najbrojniji rod britanskih oružanih snaga je i dalje kopnena vojska, koja je od 1957 profesionalna i raspolaže sa aktivnom i pasivnom rezervom. Stub vojske su 1. oklopna i 3. mehanizovana divizija. prva ima dve brigade, a treća tri. Tu je još i osam samostalnih brigada. Glavna udarna pesnica kopnene vojske su i dalje tenkovi Čelindžer 2, borbena vozila Vorior, dok je BVP Ajaks uprkos najavama i dalje misaona imenica. Onsnovnu kičmu britanske artiljerije čine samohodne haubice AS-90 kalibra 155 mm, kao i samohodni višecevni lanseri raketa MLRS M-270. Kičmu PVO zaštite čine raketni sistemi Rapier i Starstrik. Kičma protivoklopne borbe je na borbenim helikopterima AH-64 Apač.
L85A 2 kalibra 5,56 mm je i dalje osnovna puška britanskog vojnika, ne baš sajane pouzdanosti. Tu su još minobacači L123A2, puškomitraljezi FN Minimi i L7A2 verzija mitranjeza FN MAG
Drugi po veličini važan rod je britanska avijacija ili RAF, gde je u toku smena starih letelica. Jurišnici i izviđači Tornado IDS su i verzije GR 4 su penzionisane, to se polako radi i sa Tajfunima , u pitanju su borbeni avioni F-35. F-35 u verzijama A i B zamenio je avione Tornado, polako će i Jurofajtere, a verzija B inače rađena za mornaricu avion Si Herijer.
Velika Britanija više nema strateških bombardera, a za obuku se koriste turboelisni supertukano i kasnije mlazni BAE Havk. Britanski RAF i dalje koristi leteće radarske stanice E-3, zatim RC-135 za elektronsko izviđanje, dok je transportna flota sada uglavnom sastavljena od transportnih aviona C-17 Globmaster, nešto C-130, a od transportnih helikoptera tu su Činuk, Puma i Menjrlin. Velika Britanija u svom sastavu ima i bespilotne letelice MQ- 9
S druge strane najslabiji, ali i najprestižniji vid je ratna mornarica. Ovaj vid britanskih oružanih snaga podneo je do sad najveći broj rezova kako u plovilima, tako i u ljudstvu. Od nekadašnja četiri ostali su na smao jednom nosaču “Kraljica Elizabeta”. Od dva samo je jedna u upotrebi od istoimene klase. Ključ površinske flote su razarači tipa 45 klasa Daring, fregate Tip 26 poznate i kao Global Combat Ship.
Podmorničku flotu čine isključivo nuklearne podmornice, dok dizel-električnih podmornica odavno nema u operativnoj upotrebi. Kičmu podmorničarske flote čine podmornice Estut.
Velika Britanija je takođe i nukelarna sila što je uprkos tome što ima znatno oslabljenu vojsku daje status supersile.Velika Britanija danas ne poseduje nuklearno naoružanje koje se lansirai z raketa sa kopna ili avionskih bombi. Nuklearna moć posji jedino u mornarici, odnosno na podmornicama. Nukelarne podmornice su nosači interkontinetalnih balističkih raketa Trident.
Kada se pogleda vojna moć Britanske vojske u pogledu vojne opreme sva tri vida ukazuje na to prema britanskim vojnim analitičarima da vojska Ujedinjenog Kraljevstva ima vojnu opremu koja je svrtava u red najmoćnijih vojski, ali ono što ometa u velikom delu vojnu moć su količine i rezervni delovi. Postoje i praznine, a to su pre svega u novim borbenim vozilima pešadije Ajaks.