Moskva je s druge strane odmah odgovorila u stilu da to ne bi bilo dobro jer bi se ti aerodromi na kojima će biti raspoređeni ukrajinski F-16 mogli naći na meti ruskih raketa s obzirom da Rusija definiše borbeni avion F-16 kao platformu za nošenje nuklearnog naoružanja, a posebno krstarećih raketa i raketa vazduh-vazduh velikog dometa.
Kada se pogleda mapa najveći broj aerodroma ima Poljska čak četiri : Žešov, Lašk, Minsk Mazovjecki i Malbork aerodromi koje koriste borbeni avioni F-16 blok 52). Svi pobrojani aerodromi se prostiru pravcem jug-istok-sever od toga dva su uz samu granicu sa Ukrajimom , jedan uz granicu sa Belorusijom i jedan u blizini Kalinjingradske oblasti.
Slovačka ima samo jedan aerodrom Silač u centralnom delu zemlje. S obzirom na trenutnu vladu u Bratislavi koju predvodi Robert Fico i promena strateške orjentacije vlade od toga nema ništa.
U Rumuniji postoje dva aerodroma: Kampia Truzi u centralnom delu Rumunije i vazduhoplovna baza Fetesti na jugu Rumunije u blizini granice sa Bugarskom.
Pobrojani aerodromi su idealna mesta za baziranje ukrajinskih borbenih aviona F-16 kako bi izbegli da budu oštećeni s obzirom da su svi ukrajinski vojni aerodromi pod konstantnim raketnim napadima i razaranjem.
Inače u regionu oko Ukrajine baza Fetešti je inače sedište regionalnog centra za obuku ukrajinskih pilota na lovcima F-16 gde se piloti upoznavaju sa vazduhoplovima bazama i rutama kojim lete pre svega u pravcu Odese i iznad Crnog mora.
Faktor preventivnog udara
Preempcija ili preventnivni udar na koji se poziva Moskva po pobrojanim aerodromima doveo bi do neizbežne eskalacije rata, jer se radi o vojnim aerodromima članica NATO pre svega: Poljska, Rumunija, pa ni Slovačka to ne bi se nimalo blagonaklono gledalo s obzirom da ovi vojni aerodromi postaju mesto i zona za napad na Rusiju. Zato je NATO tražio da svi avioni idu direktno za Ukrjainu, a ne da se baziraju na mestu gde bi bili potencijlna meta i poletali sa tih aerodroma da gađaju ciljeve u dubini ruske teritorije.
Takođe, osim faktora preempcije pojavljuje se i faktor neizvesnosti s obzirom da se pre svega u Poljskoj i u Rumuniji nalaze radari velikog dometa koji osmtraju pravac prema Rusiji i time bi značajno smanjili faktor izenađenja u napadima na NATO vojne aerodrome i dali šanse da projektili budu presretnuti i oboreni.
Ukraїnі potrіbnі raketi JASSM do viniщuvačіv F-16 — same voni zaraz "perebuvaюtь u spisku pobažanь Kiєva".
— ҐRUNT (@grntmedia) August 22, 2023
Pro ce piše Forbes. JASSM — ce dalekobійna raketa klasu "povіtrя-poverhnя". Za danimi vidannя, same ce ozbroєnnя dopomoglo b Ukraїnі vikoristati vesь potencіal lіtakіv… pic.twitter.com/rwUViCqhZf
Jedna od opcija je da se ne ide u napad na aerodrome nego da se teži da se što više lovaca F-16 pojavi u vauduhu i da se izvrši eliminacija ciljeva u vazduhu korištenjem letećih radarskih platformi i zasednih dejstava i borbenih aviona sa raketama vazduh-vazduh velikog dometa.
Ono što Moskvu prema njihovim vojnim poznavaocima da ne kažem analitičarima najviše zabrinjava jeste opcija nošenja krstarećih rakete pre svega američkih JASSM dometa 370 km i vazduh-vazduh AIM-120D dometa 180 km što bi omogućilo da Ukrajinci sa F-16 prelaze rusku granicu i izvode napade unutar operativne dubine ili sa ukrajinske teritorije na bombardra pre svega SU-34 koji nose planirajuće avionske bombe koje se odbacuju na samoj granici maksimalnog dometa 75 km.
U tom slučaju Rumunija dobija najvažniji zadatak jer upravo sa ovih aerodroma je moguće izvesti napade na Krim i vraćati se bezebdno preko Moldavije na aerodrom Kampia Truzi i Fetešti iz Odeske oblasti. U ovoj zoni Ukrajnicima najveći problem su aerodromi i aerodromska infrastruktura.
Aerodromi na tlu Ukrajine
Što se tiče aerodroma na kojima bi mogli biti bazirani borebni avioni F-16 uz prilagođavanje infrastrukture su oni koji se nalaze pre svega u zapadnoj Ukrajini Lutsk i Ivano Frankovsk. Svakako najznačajniji i najviše napadani aerodrom je svakako Starokonstantinovo koji je nekoliko puta samo u maju bio meta raketnih napada jer se verovalo da je upravo ovaj vojni objeakt buduća baza ukrajinskih lovca F-16. Takođe spominje se još jedan aerodrom Ozerna u Kijevskoj oblasti. Takođe jedan od spominjanih aerodroma je Mirogorod, koji je služio za naoružavanje ukrajinskih letelica i poletanje u borbeno dejstvo, vraćanje popuna goriva i povratak u svoju matičnu bazu letom na ekstremnom alim visinama.
Najmanje verovatni aerodromi su baza Užogorod koja je na samoj granici sa Slovačkom, a možda bi mogla i ta baza da je ostalo na vlasti prethodno rukovodstvo koje je promenjeno pobedom Roberta Fice na izborima.
Ono što pre Rusima se stavlja kako izazov biće povećanje broja aviona i pilota koji imaju dosta sati naleta i obučeni su za borbena dejstva van vizuelnog dometa, iznenadne udare i zasedna dejstva. Takođe će pre posadama da se stvori niz izazova koji će pojačati opterećenja pilota i njihovu brzu rotaciju i veštinu presretanja i obaranja krstarećih raketa i sprečavanje udara na PVO u usloviam visokog elektronskog ometanja što će uticati na Ruse da moraju da ojačaju koordinaciju između avijacije i posada, ubrza vreme reagovanja, kao i izmenu postojeće taktike upotrebe primenom “Modela 3M” maskiranje, manevar i mobilnost.
Nuklearni rat neizbežan. Videćete!
Rusija ne želi eskalaciju, međutim ne želi ni da je neko podcenjuje, nacija vrši pritisak na Putina, a Putin je slab kada je nacija u pitanju. NATO je ozbiljno preterao i dobiće po njuške, onako kako je i zaslužio.