Ograničeni vazdušni prostor
Belgija pokriva samo 30.528 km². Njen vazdušni prostor je jedan od najgušćih u Evropi. Civilni saobraćaj, NATO koridori i susedi otežavaju manevre. Ministar odbrane Belgije Franken je rekao: „Naš vazdušni prostor je nedovoljan za opsežne misije obuke F-35.“ Belgija pregovara o prekograničnim sporazumima. Francuska će omogućiti nadzvučne letove. Italija će pružiti prostore za napredne manevre. Holandija će učestvovati u zajedničkim vežbama. Severno more nudi ograničene mogućnosti, ali zahteva koordinaciju sa civilnim i vojnim korisnicima. Belgijski F-16 već decenijama lete u susednim zemljama. F-35 zahteva veće prostore zbog stelt manevara i testiranja senzora. Internet mim glasi: „Belgija je kupila Ferari, ali ima garažu za bicikl.“
Ekstremna buka
Motor F135 proizvodi 43.000 lbf potiska. On je 1,8 puta snažniji od F100 na F-16. Nivo buke pri poletanju dostiže 130–140 dB. F-16 generiše oko 110 dB. Zvuk je dubok, pulsirajući i „težak urlik“. Prenosi se dalje kroz tlo. Ministarstvo odbrane distribuiralo je letke. U njima piše: „F-35 proizvodi dublji, pulsirajući zvuk. Molimo za razumevanje.“ Stanovnici u blizini baza Floren i Klajne Brogel prijavljuju probleme. Prozori se tresu na 5+ km. Deca se bude noću. Stoka je u panici.
Ogromni troškovi
Sat leta F-35A košta 44.000–50.000 evra prema proceni iz 2024. F-16 košta oko 15.000 evra po satu. Godišnji budžet za obuku ograničen je na 1.200 sati po eskadrili. To znači samo 35 sati po pilotu godišnje. Ukupna nabavka iznosi 5,6 milijardi evra za 34 aviona. Isporučena su četiri aviona u oktobru 2025. Planirana je isporuka svih aviona do 2030.
Političke reakcije
Opozicija PVDA/PTB kritikuje: „5,6 milijardi za avione koje ne možemo da koristimo!“ Zeleni traže moratorijum zbog buke i emisija. Franken brani: „F-35 je neophodan za NATO nuklearnu misiju – B61 bombe u Klajne Brogelu.“
Tehnički kontekst
F-35A zamenjuje 54 F-16 iz perioda 1979–2025. Belgija učestvuje u NATO nuklearnom deljenju. F-35 nosi B61 nuklearne bombe. Piloti se obučavaju direktno u SAD. Trošak po pilotu iznosi dodatnih 200.000 evra.
Zaključak
Belgija je 2018. izabrala F-35 umesto Rafale i Gripena. Sada plaća cenu. Premalo nebo znači zavisnost od suseda. Previše buke izaziva sukobe sa lokalnim stanovništvom. Preskupo održavanje smanjuje broj letova i spremnost. Franken obećava: „Severno more + sporazumi = rešenje.“ Pitanje ostaje: Da li je Belgiji trebalo 34 F-35 za 5,6 milijardi – ili je to bila politička, a ne strateška odluka?
– Belgija je više godina pre nabavke F-16 koristila F-104 i Miraž V (5) koji traže dugačke poletno-sletne staze pa se ne sećam tekstova da su imali problema sa susedima zbog uletanja u njihov vazdušni prostor.
– Tekst o vazdušnom prostoru u NATO sa posebnim osvrtom na upotrebu F-35 je na linku ispod:
https://www.euronews.rs/evropa/vesti/192286/koja-su-nacionalna-ogranicenja-nato/vest
– A što se buke tiče ona je, ako su brojke tačne, stravična. Potisak od 19,5 tona na suvo je ogroman, a mogu da zamislim kolika je tek usisna snaga motora. Znači da pred poletanje niko i ništa ne sme da se nadje ispred aviona a sa piste se vodom pod velikim pritiskom mora ukloniti pesak, zemlja, trava, itd…Za sletanje isto važi.