Sa ili bez Rusije, Iran neće dozvoliti američki koridor u Jermeniji

Iran je uputio jedno od najoštrijih upozorenja u poslednjim godinama, reagujući na američke planove uspostavljanja tzv. Zangezurskog koridora, u javnosti već prozvanog „Trampov most“. Ova ruta, koja bi povezala Azerbejdžan sa njegovom eksklavom Nahčivanom zaobilazeći Jermeniju, Iran i Rusiju, predstavljena je u Vašingtonu kao infrastrukturni i trgovinski poduhvat. Međutim, u Teheranu je ocenjuju kao stratešku pretnju i direktan napad na geopolitičke interese Islamske Republike.

Viši savetnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, Ali Akbar Velajati, izjavio je da će Iran „sa Rusijom ili bez nje“ sprečiti realizaciju koridora. On je oštro odbacio ideju o 99-godišnjem zakupu prolaza američkim kompanijama, nazivajući je „nemogućom i neprihvatljivom“, i poručio da će se ovaj projekat, umesto u međunarodni trgovinski pravac, pretvoriti u „groblje za Trampove plaćenike“.

Opasnost od geopolitičke izolacije

Prema iranskoj proceni, izgradnja Zangezurskog koridora predstavljala bi višestruki udar na državne interese. Pre svega, ona bi fizički odsekla Iran od jermenskih i gruzijskih transportnih ruta ka Crnom moru, čime bi se značajno smanjio manevarski prostor Teherana u regionalnoj trgovini i diplomatiji.

Osim toga, koridor bi mogao ugroziti gasovod Iran–Jermenija, kao i energetsku shemu „gas za struju“ koja povezuje energetske sisteme dve zemlje. Za Teheran, ova infrastruktura nije samo ekonomski resurs, već i instrument političkog uticaja i regionalne stabilnosti.

Međutim, najveća zabrinutost proizilazi iz bezbednosnih implikacija. Prema Velajatiju, projekat je „politička zavera, a ne samo trgovinski prolaz“, jer bi omogućio NATO snažno i trajno vojno prisustvo duž iranske severne granice, pozicionirajući Alijansu „kao zmiju“ između Irana i Rusije.

Jermenski narod protiv

Iranski zvaničnici ističu da se planu protive i Moskva i narod Jermenije. Velajati je rekao da je jermenski premijer Nikol Pašinjan tokom prethodnih poseta Iranu najavio da plan za koridor ima određene štete i izrazio svoje protivljenje stvaranju koridora, slažejući se sa stavovima Irana. Na kraju je u Vašingtonu prihvatio sve uslove mirovnog ugovora.

Rusija, čiji je uticaj na Kavkazu oslabio nakon početka rata u Ukrajini, i dalje ima strateški interes da spreči američko i NATO pozicioniranje u regionu. Prema Velajatiju, stavovi Moskve i Teherana u ovom pitanju su usaglašeni, iako iranska strana ističe da je spremna da deluje samostalno ukoliko bude potrebno.

Poruka potkrepljena vojnim manevrima

Kako bi demonstrirao spremnost da brani svoje pozicije, Iran je u poslednjih nekoliko meseci sproveo seriju vojnih vežbi u severozapadnim pograničnim oblastima. Ovi manevri, koje zvaničnici opisuju kao „upozorenje svima koji bi želeli da menjaju balans snaga na Kavkazu“, usmereni su na simulaciju brzog zauzimanja strateških prolaza i sprečavanje izgradnje nepoželjne infrastrukture.

Iransko ministarstvo spoljnih poslova, iako je formalno pozdravilo postizanje mirovnog teksta između Jermenije i Azerbejdžana, upozorilo je da svaki projekat u blizini njegovih granica mora biti realizovan u okviru obostranih interesa, uz poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta država regiona — bez stranog mešanja.

Širi front otpora američkom uticaju

Oštra retorika oko Zangezurskog koridora nije izolovan slučaj. Velajati je iskoristio priliku da se osvrne i na druga žarišta u kojima, po njegovim rečima, Vašington nastoji da oslabi „osovinu otpora“. Ukazao je na američke napore da se razoruža libanski Hezbolah, iračke Jedinice za narodnu mobilizaciju (Hašd el Šabi) i da se potkopa otpor u Jemenu i Siriji.

„SAD i izraelski režim nikada neće uspeti da razoružaju snage otpora. Bez njih, narodi regiona bili bi ostavljeni na milost agresorima“, poručio je Velajati, ističući da Iran ostaje nepokolebljiv u podršci svojim saveznicima.

Geopolitička bitka koja prevazilazi Kavkaz

Pitanje Zangezurskog koridora preraslo je u mnogo više od spornog infrastrukturnog projekta. Za Iran, to je test odlučnosti u odbrani sopstvenih granica, ali i šireg sistema regionalne bezbednosti koji se, po njegovoj proceni, nalazi pod direktnim udarom zapadnih strategija.

Iako Vašington projekat predstavlja kao „rutu za mir i prosperitet“, Teheran ga vidi kao uvod u dugotrajnu geopolitičku konfrontaciju, koja bi mogla promeniti mapu uticaja na Kavkazu i ugroziti ne samo iranske, već i ruske pozicije u regionu.

Uz jasne poruke, podršku Moskve i demonstraciju vojne snage, Iran šalje signal da je spreman da ovu bitku vodi do kraja — bilo diplomatskim sredstvima ili silom, ako to bude nužno.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *