Francuska nudi razmeštanje svog nuklearnog oružja u drugim evropskim državama
U svetlu aktuelnih razgovora na temu buduće arhitekture evropske bezbednosti koji su aktuelizovani kako reorganizacijom strateških prioriteta SAD, tako i obnavljanjem pregovora Moskve i Kijeva u istanbulskom formatu, predsednik Francuske Emanuel Makron poručio je da je Pariz spreman da sa svim zainteresovanim stranama razmotri mogućnost razmeštanja svojih bombardera naoružanih nuklearnim oružjem na baze u drugim državama Evrope.Nuklearni arsenal koji niko neće
Samo što ovo nije prvi put da Makron iznosi ovaj predlog u javnost — 6. Marta u obraćanju naciji koje je najavljivano kao istorijsko, francuski lider je već objavio o spremnosti Pariza da iskoristi svoj nuklearni arsenal za zaštitu čitave EU. Konkretni mehanizmi i kriterijumi njegove upotrebe biće predmet budućih konsultacija, pojasnio je.
Ali, za ove razgovore niko nije bio zainteresovan zbog čega je Makron, kako se čini, sam doneo odluku o tome — mehanizam odvraćanja uključivaće razmeštanje francuske strateške avijacije na drugim evropskim bazama. Sudeći po odsustvu ma kakvih reakcija, veliko je pitanje da li će Pariz ovog puta biti uspešniji u plasiranju svoje ideje.
Dalji koraci
Razlog zbog kog Makron koristi svaku priliku da nametne francuski nuklearni arsenal kao temu međunarodnih diskusija jeste njegova vizija o federalizaciji Evrope u kojoj bi Pariz, kao jedina nuklearna sila Unije trebalo da odigra značajnu ulogu i pozicionira se kao centar moći budućih Sjedinjenih Evropskih Država.
Ovoj ideji otvoreno se protivi Nemačka koja i sama pretenduje na lidersku ulogu u budućoj restruktuiranoj EU i kojoj francuski arsenal uopšte nije ni potreban imajući na umu da, uprkos preraspodeli strateških kapaciteta SAD, Vašington i dalje drži deo sopstvenih nuklearnih kapaciteta na nemačkoj teritoriji u okviru programa NATO Nuclear Sharing.
Protivljenje Makronovoj ideji stiže i iz Poljske koja u ovom trenutku predstavlja vojno najmoćniju članicu EU koja ne želi da vidi dalju federalizaciju Evrope — naprotiv, Varšava svoju vojnu politiku razvija nezavisno od Brisela i u direktnoj koordinaciji sa Vašingtonom, uz nade da će i sama biti bilo uključena u NATO Nuclear Sharing, bilo pod izgovorom odbijanja SAD da to učini pokrenuti sopstveni nuklearni program što je u februaru prošle godine najavi ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
S tim na umu, svi su izgledi da će, kao i sve prethodne Makronove senzacionalističke izjave, i ova predstavljati prosto povod za kratkotrajnu medijsku senzaciju pre konačnog odlaska u zaborav sa svim drugim inicijativama usmerenim na osiguravanje nekakve liderske pozicije Francuske u budućnosti EU.