Politički teatar i diplomatski signali
Susret je počeo spektakularno: crveni tepih, zajednička vožnja u predsedničkoj limuzini, i prelet američkih vojnih aviona. Njujork Tajms i Skaj njuz ovo su uporedili sa državnim prijemom, a ne sa susretom lidera zemlje pod sankcijama. Izvestija i RIA Novosti, pak, naglašavaju simboliku – prvi put u modernoj istoriji ruski lider stupa na tlo Aljaske, „kao kod kuće“, u državi koja i dalje nosi tragove ruskog nasleđa.
Glavna tema – Ukrajina, ali ne samo ona
Iako Kremlj i Bela kuća ističu da je primarni cilj pregovora prekid vatre i potencijalni mirovni sporazum između Moskve i Kijeva, sastav obe delegacije ukazuje na širi dnevni red. Američki tim predvode i ministri trgovine i finansija, što, po mišljenju ruskog analitičara Tigrana Melojana, „može signalizirati spremnost za razgovor o ublažavanju sankcija“. Rojters navodi i mogućnost uključivanja Rusije u energetske projekte na Aljasci – potez koji bi imao i geopolitičku i ekonomsku težinu. Čak se spominje ideja da ruski ledolomci pomognu Americi oko održavanja trgovačkih puteva i istraživanja fosilnih goriva.
Različite perspektive – različiti strahovi
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, isključen iz ovih razgovora, upozorava da bi bilo kakvo zamrzavanje fronta značilo „de fakto priznavanje“ ruske kontrole nad delom ukrajinske teritorije. London i Kijev otvoreno izražavaju zabrinutost da bi Tramp mogao da „žrtvuje“ ukrajinske interese radi brzog dogovora sa Moskvom.
Prema pisanju lista „Hil“, Volodimir Zelenski je užasnut sastankom. Francuski predsednik Emanuel Makron je spreman da se sastane sa njim odmah nakon samita. Ne čekajući rezultate, Velika Britanija je najavila da bi mogla da rasporedi trupe na ukrajinskoj teritoriji. Ministar odbrane zemlje Džon Hili je izjavio: London je spreman da poveća sankcije i pritisak na Rusiju ako na Aljasci pokaže da njene namere nisu ozbiljne.
Medijska bitka oko simbolike
Dok CNN i Gardijan spekulišu o potencijalnom „nuklearnom paketu“ kao dodatnom diplomatskom adu Moskve, ruski mediji se usmeravaju na „ljudski“ ton susreta, pominjući i šaljive komentare Marije Zaharove o „losu koji pokušava da uđe u bazu“. Ovaj pristup ima za cilj da prikaže susret ne samo kao strateški, već i kao „normalizaciju odnosa“.
Uticaj na globalnu bezbednost
Ako pregovori donesu makar privremeno primirje, to bi bio prvi značajan prekid vatre u Evropi od 2022. godine. Međutim, kako upozoravaju nemački i britanski analitičari, „nezvanični dogovori“ mogu imati posledice daleko izvan Ukrajine – od reorganizacije evropske bezbednosne arhitekture, do novih aranžmana na Bliskom istoku i Arktiku.
Zaključak do konferencije za štampu
Aljaski samit nije samo diplomatski susret – on je test koliko su Vašington i Moskva spremni da zaobiđu formalne procedure i pregovaraju o ključnim globalnim pitanjima iza zatvorenih vrata. Za Putina, to je simboličan povratak u igru velikih sila. Za Trampa, potencijalni korak ka statusu „mirovnog pregovarača“. Za ostatak sveta – još jedan podsetnik da se tokovi istorije često menjaju u tišini, a ne pod svetlima kamera.
Kada budu date zvanične izjave na konferenciji za štampu uradićemo analizu.