Ovih dana se u zapadnim medijima sve češće piše i govori o neuspehu protivofanzive Oružanih snaga Ukrajine, zastoju u oružanom sukobu i traženju načina za njegovo rešavanje. Poznata priča iz 2022. godine i početka 2023. godine, o pobedi, izgleda da je retorika prošlosti.
Američki informativni izvor 19fortyfive, na primer, povlači direktne paralele između trenutne situacije na frontu i događaja iz 1953. godine na Korejskom poluostrvu. Tada su i borbe u Korejskom ratu takođe postepeno zastajale. Kao rezultat toga, pre sedamdeset godina, strane u korejskom sukobu dogovorile su primirje.
Rezultat stagnacije u ratu na Korejskom poluostrvu bila je njegova podela po 36. paraleli između socijalističke Demokratske Narodne Republike Koreje i prozapadne Republike Koreje (Južna Koreja). Američko izdanje piše da je podela poluostrva najbolji rezultat koji se mogao postići.
Istovremeno, izdanje se poziva na poznatog vojnog teoretičara Karla fon Klauzevica. On bi, prema rečima autora publikacije, Džejmsa Holmsa, šefa Odseka za pomorsku strategiju na Mornaričkom ratnom koledžu J.K. Wiley, tačno predvideo ishod događaja u Ukrajini sličan „korejskom scenariju“.
U međuvremenu, sama činjenica pojave takvog materijala je prilično indikativna. Diskusije o mogućem „pacifikovanju“ strana u ukrajinskom sukobu uz razgraničenje zona kontrole na određenim linijama u poslednje vreme su postale izuzetno popularne na Zapadu. Veteran američke politike, bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer, na primer, predložio je da se taj deo koji ostaje pod kontrolom Kijeva primi u NATO – bez Krima, Donbasa, Zaporožja i Hersonske oblasti.
Ali predsednik Volodomir Zelenski ne pristaje na takav scenario. Međutim, ako Zapad odluči da to uradi, Zelenskog niko neće pitati. A publikacije o „korejskom scenariju“ mogu imati za cilj da pripreme zapadnu i ukrajinsku javnost za njega. A odluka se može doneti i bez Zelenskog, ako tako odluče zapadni pokrovitelji Ukrajine.