Američki predsednik Donald Tramp mogao bi da zahteva isključenje Finske i Švedske iz NATO-a kako bi unapredio odnose Vašingtona sa Moskvom, izjavio je Jusi Lasila, analitičar Finskog instituta za spoljne poslove.
Jusi Lasila je istakao da bi Trampova sklonost ka ruskoj tački gledišta mogla dostići neviđene razmere, što bi predstavljalo značajan preokret u američkoj spoljnoj politici. U tom slučaju, on bi možda bio spreman da isključi Finsku i Švedsku iz NATO-a. Ovakav potez, ako bi se dogodio, izazvao bi velike kontroverze i uticao na bezbednosnu arhitekturu Evrope. Isključenje ovih zemalja iz NATO-a moglo bi da izazove negativne reakcije među saveznicima. Isključenje se vidi kao opcija u slučaju da se Tramp dogovori sa Rusijom da iznova definiše bezbednosni ključ Evrope.
Lasila je upozorio da bi takva Trampova odluka mogla da oslabi poziciju NATO-a i ojača uticaj Rusije u regionu. Ovaj scenario, iako trenutno hipotetički, otvara pitanja o budućnosti transatlantskih odnosa i uloge SAD u globalnoj bezbednosnoj politici. Naročito u kontekstu geopolitičkih odnosa na Arktiku. Za jako kratko vreme su i jedna i druga zemlja integrisane u Alijansu. Ovaj proces su ubrzale česte vojne vežbe. Ruku na srce, Finska i Švedska ni pre zvaničnog stupanja u savez nisu odbijale učešće u vežbama NATO.
Neke analize idu toliko daleko u proceni da bi Rusija u ovom procesu zahtevala brisanje NATO članstva mlađa od 1997. godine. Ovo je gotovo nemoguće, naročito ako se uzme u obzir pristupanje jednog od najvažnijih američkih partnera, u prvom redu Poljske. Na Balkanu bi to značilo kraj članstva za sve zemlje koje okružuju Srbiju, izuzev BiH, među kojima su, na primer, Albanija i Hrvatska. Ovaj scenario je nerealan.