Iako i dalje bez jasno definisanih granica, sa aktivnim unutrašnjim sukobima, terorističkim pretnjama i postepenim povlačenjem američkih snaga, Sirija ulazi u fazu velikog investicionog zamaha.
Uz podršku stranih partnera, naročito iz regiona Persijskog zaliva i Evrope, u toku je lansiranje kapitalnih projekata u Siriji, u vrednosti od više desetina milijardi dolara. Tokom svečanosti u Damasku, na kojoj je prisustvovao privremeni predsednik Ahmad al-Šaraa, potpisano je 12 investicionih sporazuma u ukupnoj vrednosti od 14 milijardi dolara. Ključni projekti obuhvataju modernizaciju međunarodnog aerodroma u Damasku vrednu 4 milijarde dolara, koju će izvesti katarska kompanija, kao i izgradnju metro sistema u glavnom gradu, u vrednosti od 2 milijarde dolara, u saradnji sa Nacionalnom investicionom korporacijom UAE.Pored transportne infrastrukture, u planu su i veliki stambeni i urbani projekti, poput izgradnje kompleksa Damascus Towers, vrednog 2 milijarde dolara, u partnerstvu sa italijanskom kompanijom.
Uz ovaj novi investicioni talas, Sirija je u julu već potpisala ugovore sa Saudijskom Arabijom vredne preko 6 milijardi dolara, dok je u maju najavljen energetski projekat od 7 milijardi dolara, u saradnji sa konzorcijumom katarskih, turskih i američkih kompanija. Reč je o izgradnji elektrane snage 5.000 megavata, koja treba da stabilizuje sirijsku energetsku mrežu.
Uprkos postkonfliktnoj realnosti i političkoj neizvesnosti, sve više zemalja i kompanija gleda na Siriju kao na budući logistički hab Bliskog istoka, sa potencijalom za velike povratke na ulaganja u oblasti infrastrukture, transporta, energetike i građevine. Uz gotovo bezrezervno prihvatanje svih inostranih projekata, možemo zaključiti da se upravo iz ovih razloga i vodio rat. Predhodni režim očigledno nije bio spreman na ovakav vid saradnje.