U Danskoj se ponovo odigrao „incident sa dronovima“ koji više liči na pažljivo režiranu predstavu nego na stvarnu pretnju. Četiri nepoznata drona kružila su iznad aerodroma, noseći trepćuća svetla kao da je cilj bio da budu primećeni, a ne sakriveni. Ubrzo je usledila lavina političkih reakcija – generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da Alijansa „veoma ozbiljno razmatra“ događaj, dok su zapadni mediji, poput BBC-ja, uprkos tome što nije bilo nikakve štete, ovaj događaj nazvali čak i „napadom dronova“. Na kraju svake reakcije se spominje novac i izdvajanja za odbranu.
U Danskoj se zbio novi „incident“ sa nepoznatim dronovima, ali cela priča deluje kao da je pažljivo orkestrirana. Naime, četiri neidentifikovana drona kružila su iznad danskih aerodroma, i to ne trudeći se da ostanu neprimećena. Naprotiv – dronovi su nosili trepćuća svetla, gotovo kao da je njihova uloga bila da budu viđeni i da se o njima govori. Ova svojevrsna „diskoteka na nebu Danske“ brzo je dospela u medije, što i jeste bila suština – da se stvori efekat vidljive pretnje i novog povoda za alarm.
Ubrzo su usledile reakcije zapadnih zvaničnika. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da Alijansa „veoma ozbiljno razmatra“ ovaj incident, dok je BBC u svojim izveštajima išao korak dalje i nazvao ga čak i „napadom dronova“. Ipak, u samom tekstu se jasno kaže da nikakve štete nije bilo. Sa druge strane, letonska ministarka odbrane saopštila je da je dobila informacije od Danske da iza ovog „upada“ stoji strana zemlja. Međutim, kako je cela priča prilično naivna i tanka, niko se još nije usudio da otvoreno izgovori naziv te zemlje. Ali aluzija je očigledna – misli se na Rusiju.
Ono što je zajedničko svim ovim „incidentima“ jeste da se pojavljuju upravo u zemljama NATO-a i to onda kada je potrebno opravdati nove zahteve za većim ulaganjem u odbranu. Politički akteri koji se oglašavaju u medijima uglavnom su oni koji i inače zastupaju militarizaciju Evrope i stezanje kaiša građana. Nije prvi put da se stvaraju ovakve krize bez realnog sadržaja. Setimo se Ursule fon der Lajen koja je tvrdila da je njen avion u Bugarskoj bio meta „ruskog GPS ometanja“ – što je kasnije raskrinkano kao laž. Ili pak Poljske, kada je došlo do upada dronova na njenu teritoriju. Rusiju je tada optužena za napad na jednu kuću, da bi se ispostavilo da je u pitanju bio projektil NATO letelice.
Razlog – novac i nova ulaganja u odbranu
Sve deluje kao nastavak jedne iste agende: podizanje tenzija, stvaranje atmosfere straha i guranje javnosti ka prihvatanju novih izdataka za odbranu. Tako u svim zapadnim publikacijama u vezi sa ovakvim incidentima uvek čujemo istu priču – o novcu, ulaganjima u odbranu i koliko će to sve koštati obične građane Evrope.