Zapad plaši javnost vežbama Zapad-2025, dok gomila svoje snage na granici sa Rusijom i Belorusijom

Evropski mediji sve češće upozoravaju da bi vojna vežba „Zapad 2025“ mogla da posluži kao paravan za širu rusku aktivnost, podsećajući na ciklus iz 2021. koji je, po njihovom tumačenju, prethodio ratu u Ukrajini. Sa druge strane, NATO zemlje

Iako Moskva i Minsk naglašavaju da je vežba Zapad-2025 redovan vojni manevar, zapadni analitičari održavaju sliku da Rusija na ovaj način prikriva prave namere. U stvarnosti, obim vežbe je znatno smanjen. Rusija i Belorusija su već ranije najavile da će broj učesnika biti manji od prethodnih ciklusa i da će se scenariji odvijati na poligonima dalje na istoku, kako bi se izbegla provokacija susednih zemalja. Zvanično, očekuje se oko 13.000 vojnika, mada zapadni izvori odmah sumnjaju u taj broj.

Međutim, postoji nešto na šta zapadni mediji ne obraćaju pažnju. Istovremeno raste i broj vojnika NATO-a na granicama sa Rusijom i Belorusijom. U regionu Kalinjingrada i na istočnim krilima Alijanse raspoređene su dodatne jedinice, a samo u Poljskoj je u proteklim mesecima broj vojnih aktivnosti značajno uvećan. Finska, kao najnovija članica NATO-a zajedno sa Švedskom, već je ugostila seriju manevara koji su se po obimu i učestalosti teško mogli izbrojati. Slična dinamika prisutna je i u baltičkim državama, gde NATO redovno vrši rotacije trupa i opreme.

Na taj način, dok zapadni mediji unapred problematizuju „Zapad 2025“ kao pretnju, broj i intenzitet aktivnosti NATO-a na istom prostoru ostaju u senci javne debate. Činjenica je da ukupna koncentracija vojnih snaga na granicama nije posledica isključivo ruskih poteza. Upravo obrnuto, zveckanje oružjem i simbolizam na granici je uočljivije na strani Alijanse.

Evropa je zakoračila u militarizaciju, Rusija se mora održati kao povod

Zaključak je da trenutna retorika više služi za održavanje narativa o „ruskoj pretnji“ nego što odražava realni balans na terenu. Bez sumnje, NATO savez prolazi kroz jednu vrstu egzistencijalne krize. Pre svega usled činjenice da SAD sve manje zanima trenutno angažovanje u Evropi puni intenzitetom. Barem u finansijskom smislu. Evropski lideri tvrde struje sada moraju da prigrabe priliku da sačuvaju savez. Sa njim i talas militarizacije i potrošnje na odbranu, čiji interes zastupaju. Zato se svaki incident, pa čak i nevažan događaj, predstavlja kao nova opasnost po Evropu. Da li postoji bolji način da se Alijansa očuva, od strašnog neprijatelja koji je pred vratima?

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *