Kina je u protekloj deceniji sprovela veliko jačanje svoje aerodromske infrastrukture, svesna koliko je odbrana vazdušnih potencijala ključna u slučaju sukoba.
Prema američkom izveštaju, od 2010. do početka 2025. godine izgrađeno je više od 3000 skloništa za vojne avione, 20 novih pista i više od 40 staza za voženje (taksiranje) duž piste. Površina stajanki širom zemlje povećana je za čak 75%.
Količina betona utrošena za ovaj projekat uporediva je sa izgradnjom autoputa od Beograda do Pariza, što pokazuje razmere kineskog ulaganja. U krugu od 1852 kilometra oko Tajvanskog moreuza, Peking raspolaže sa preko 134 vojna aerodroma, na kojima se nalazi 650 ojačanih kaponira i oko 2000 dodatnih skloništa.
Poslednjih dana kineska državna televizija prikazala je snimke modernih lovaca stacioniranih unutar ovih kaponira, sa masivnim ojačanim vratima koja mogu da izdrže snažne udare. Poruka je jasna – kinesko vazduhoplovstvo spremno je da zaštiti svoje snage od prvog udara i obezbedi brzu reakciju u slučaju krize. Pouke su izvučene i iz ukrajinske krize, a potencijalni kineski protivnici su daleko potentniji.
Strateški gledano, Kina je sve više ugrožena sa svih strana prema Pacifiku. Od severa ka jugu tu su Japan i Koreja, sa istoka Tajvan, a sada i Filipini sa juga koji intenziviraju saradnju sa Sjedinjenim Državama. Uz to, moraju se računati i američki nosači aviona raspoređeni u regionu, kao i baze poput Guama. Upravo zato, kinesko ulaganje u zaštitu avijacije predstavlja jedan od ključnih elemenata u balansu moći na Pacifiku.