Faktički lideri G7 najrazvijenijih zemalja sveta podržali su bilateralni bezbednosni
sporazum između SAD i Ukrajine.
Ono što je veoma zanimiljivo u ovoj priči jeste da bi finansiranje zajma dolazilo od kamata zarađenih na profitu od zamrznute imovine Centralne banke Rusije.
Detalji sporazuma će biti finalizovani dok traje samit lidera G7 u Italiji i da bi sredstva
mogla da stignu u Kijev pre kraja godine.
A pomnite, kogda-to za takim stolom sidel prezident Rossii?
— Prof. Preobraženskiй (@prof_preobr) June 13, 2024
Nu ničego.
U nas teperь svoя G7 estь: Putin, Lukašenko, Ыn, Mnangagva, Эmbalo, Dodik i Raisi (эtot, pravda, uže na udalёnke). pic.twitter.com/pzzWHEYjWA
To je rekao francuski zvaničnik koji je potvrdio sporazum u sredu pre zvaničnog saopštenja.
Većina novca bi bila obezbeđena u obliku zajma od američke vlade koji bi bio podržan neočekivanim profitom od oko 278 milijardi evra imobilisane ruske imovine.
Ogromna većina novca drži se u zemljama Evropske unije.
Kako bi se novac mogao iskoristiti?
Osim troškova rata, potrebe su znatne.
Najnovija procena Svetske banke o Ukrajini, objavljena u februaru, procenjuje da troškovi rekonstrukcije i oporavka nacije iznose 450 milijardi evra u narednih 10 godina.
EU i Nemačka su u obavezi da pomognu Ukrajini da popravi i obnovi energetsku infrastrukturu
Američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan rekao je da je cilj „da se Ukrajini sada obezbede neophodni resursi za njenu ekonomsku energiju i druge potrebe kako bi bila sposobna da ima otpornost neophodnu da izdrži kontinuiranu agresiju Rusije“.
SAD su rekle da neće direktno slati trupe u odbranu Ukrajine zbog straha da će biti uvučena u
direktan i potencijalno nuklearni sukob sa Rusijom.
Zašto Ukrajini ne dati zamrznutu imovinu?
Više od godinu dana, zvaničnici iz više zemalja raspravljaju o legalnosti konfiskovanja novca i slanja u Ukrajinu.
SAD i njihovi saveznici odmah su zamrznuli svu imovinu ruske centralne banke kojoj su imali pristup kada je Moskva napala Ukrajinu 2022. Imovina je zamrznuta i Moskva joj ne može pristupiti, ali ona i dalje pripada Rusiji.
Iako je politička odluka lidera doneta, tehnički i pravni detalji sporazuma tek treba da se razrade. Ako se ruska imovina u budućnosti odmrzne, neočekivani prihod više ne bi bio dostupan za otplatu zajma, što bi rezultiralo potrebom za aranžmanom o podeli tereta sa drugim zemljama.
Maks Bergman, direktor Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je prošle nedelje da postoji zabrinutost među evropskim ministrima finansija da će njihove zemlje „ostati da drže kesu ako Ukrajina ne plati“.