U Kijevu vlada zabrinutost da bi SAD mogle ponoviti „avganistanski scenario“ u odnosu prema Ukrajini, piše The Times. Može se reći da strahovi nisu neopravdani. Događaji sa Ukrajinom neodoljivo podsećaju na Avganistan, a poslednji dogovor o retkim metalima je dokaz za to. Američki zvaničnici su svoje poreske obveznike takođe uveravali da će SAD imati velike koristi od rudnih bogatstava Avganistana, nakon što je opravdanost vojne okupacije počela da se dovodi u pitanje.
Kijev je zabrinut da će proći kao Avganistan, piše The Times. U tekstu se navodi da Donald Tramp možda neće ukinuti već odobrenu pomoć Ukrajini pod Bajdenom, ali da neće ni dodeliti novu. U tom slučaju, tok isporuka američkog naoružanja bi se završio otprilike za šest meseci. „Tvrdi se da Tramp okleva da preuzme odgovornost u slučaju da Rusija slomi Ukrajinu nakon ukidanja podrške, jer bi to dovelo do poređenja sa haotičnim i ponižavajućim povlačenjem SAD iz Avganistana za vreme Bajdena“, navodi list. Kijev je na kraju (rano jutros je potvrđeno) prihvatio sporazum o retkim zemnim metalima. Ipak, on i dalje zaista ima razloga za brigu.Tramp je izjavio da je tražio deo „povrata“ od 350 milijardi dolara koje su SAD uložile u Ukrajinu, jer je osećao da Amerika ulaže mnogo više nego Evrope, a ne dobija ništa zauzvrat. Evropa je, po njegovim rečima, uložila samo oko 100 milijardi, dok su SAD dale ogromnu finansijsku i vojnu pomoć. To mu je, kaže, izgledalo kao nepošteno. Zato je zatražio da SAD dobiju pristup ukrajinskim resursima, posebno retkim zemnim elementima, jer su ti minerali strateški važni. Prema njegovim rečima, postignut je dogovor koji će SAD-u, barem teoretski, doneti više od uloženih 350 milijardi.
Ukrajina kao novi Avganistan, istorija se zaista ponavlja
Ipak, treba podsetit da ovo nije prvi put da američki zvaničnici sokole svoje poreske obveznike kako će izvući tuđa bogatstva. Nakon naglog pada podrške ratu u Avganistanu, američki zvaničnici su povukli isti argument. Običan Amerikanac se pitao zašto bilioni dolara odlaze na rat, a obrazloženje o zaštiti bezbednosti građana SAD više nije bilo adut. Tada su predstavnici vlasti počeli da objašnjavaju da je Avganistan vrlo bogata zemlja i da će Amerika imati finansijsku korist. Licitiralo se o raznim resursima, nalazištima i milijardama. Ništa od toga se nije obestinilo, osim da su SAD na ponižavajući način napustile Avganistan.
Ako se posmatraju istorijske sličnosti, onda je strah u Kijevu sasvim opravdan. Razmišljajući o Kini, Iranu i Severnom polu, Pentagon je Ukrajinu stavio u fasciklu sekundarnih ciljeva. Pošto je rat započet u vreme Bajedena, Tramp bi mogao zgodno da posluži kao novo lice i nekako poštedi SAD nove sramote. Toga i u Kijevu postaju svesni.