Prema novim propisima, u svakom od 20 regiona zemlje biće formirana barem jedna jedinica teritorijalne odbrane. Njihovi zadaci obuhvataju zaštitu strateških objekata, izgradnju odbrambenih struktura, evakuaciju stanovništva, kao i angažovanje dobrovoljaca za borbene operacije tokom rata ili vanrednog stanja.
Međutim, ova inicijativa je izazvala određene sumnje u medijima, koji nagađaju da se Astana priprema za odbranu od mogućeg napada iz Rusije. Razlog za ovakve pretpostavke leži u činjenici da će osam od dvadeset brigada teritorijalne odbrane biti raspoređeno na granici sa Rusijom. Za poređenje, pet brigada će se rasporediti na granici sa Uzbekistanom, četiri na granici sa Kinom, a ostale će štititi granice sa Kirgistanom i Turkmenistanom.
Zbog ovih opaski, Ministarstvo odbrane Kazahstana bilo je prinuđeno da izda zvanično saopštenje: „Ovaj zakonski predlog je usmeren isključivo na jačanje unutrašnje bezbednosti zemlje i ne sadrži nikakva antiruska raspoloženja.“
Rizici i spekulacije
Medijske spekulacije o mogućoj pretnji iz Rusije počele su nakon izbijanja rata u Ukrajini, kada su se pojavili naslovi koji su se bavili mogućnošću da Moskva predstavlja opasnost za Kazahstan. Tenzije su dodatno pojačane leta 2022. godine, kada je bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev na Tviteru izjavio da je Kazahstan „veštačka država“. Iako je kasnije utvrđeno da je nalog bio hakovan, ovaj incident je ostavio dubok trag na rusko-kazahstanske odnose.
Istovremeno, određena neslaganja između Astane i Kremlja postoje, kao što je kritika ruskih vlasti u vezi sa jačanjem upotrebe kazahstanskog jezika u zemlji. Međutim, ova neslaganja ne utiču značajnije na bilateralne odnose, a trgovinska razmena između dve zemlje u 2024. godini premašila je 28 milijardi dolara.
Geopolitička pozadina
„Potreba za formiranjem teritorijalne odbrane u Kazahstanu nije nastala slučajno“, ističe Čingiz Lepsibajev, predsednik Evroazijskog ekspertskog saveta. On podseća da su sukobi u okolini Kazahstana, kao što su rat u Ukrajini, konflikti između Tadžikistana i Kirgistana, kao i vojne vežbe Kine u blizini Tajvana, stvorili nove bezbednosne izazove za region.
„Situacija je dodatno otežana zbog mogućeg sukoba između Pakistana i Indije, kao i prisustva talibana u Avganistanu“, dodaje Lepsibajev. Po njegovom mišljenju, Kazahstan je primoran da preispita svoj koncept bezbednosti i reaguje na rastuće pretnje.
Vojna slabost i mobilizacija
Iako Kazahstan raspolaže sa oko 40.000 vojnika u svojoj redovnoj vojsci, Lepsibajev naglašava da je jedan od glavnih problema što stanovništvo Kazahstana nije vojno obučeno i da će grupe teritorijalne odbrane morati da se osposobe za delovanje u vanrednim situacijama.
„Teritorijalna odbrana može igrati važnu ulogu kao mobilizaciona rezerva, koja će omogućiti stanovnicima da se pripreme za vanredne situacije“, kaže Lepsibajev. On dodaje da će teritorijalne jedinice, iako ne mogu biti kompletna zamena za redovnu vojsku, imati ključnu ulogu u podršci vojnim snagama.
Regionalni kontekst i bezbednosna saradnja
Predsednik Kazahstana, Kasim-Žomart Tokajev, u više navrata je isticao značaj ujedinjenja država Centralne Azije u oblasti odbrambene politike i bezbednosti. On je predložio razvoj regionalne bezbednosne arhitekture koja bi obuhvatala mera za sprečavanje rizika i pretnji po stabilnost regiona. Lepsibajev smatra da je saradnja centralnoazijskih zemalja u formiranju zajedničkih snaga za brzo reagovanje izvodljiva, a čak postoji i primer postojećeg centralnoazijskog bataljona koji učestvuje u mirovnim misijama.