Ukrajinski tenkisti su u Nemačkoj već započeli obuku za upravljanje i korišćenje tenkova Leopard 1A5.
Osnovna obuka za ove tenkove koji su dekonzervirani i povučeni iz skladišta je počela uvodom i predstavljanjem tenkova koji već dugo nisu operativni.
Kako je obećano Ukrajini će biti isporučeno 130 tenkova Leopard 1A5 koji će osim Nemačke, donirati Holandija i Danska.
Brigu za obuku posada, mehaničara i rezervnih delova zadužena je Nemačka.
Inače ove tenkovi predala je kompanija Rajanmetal gde su bili uskladišteni. Danski i Holandski Leopardi 1A5 su korišteni sve do početka 2000 kada su povučeni iz operativne upotrebe.
Ti tenkovi su viđeni i na Balkanu prvo u misiji UNPROFOR-a 1994-1995 kada su došli sa Danskim kontingetnom Snaga za brzo reagovanje RRF i kasnije u misijama IFOR i SFOR. Takođe ovi tenkovi su se pojavili i na Kosovu i Metohiju sa dolaskom prvih jednica KFOR-a. Kasnije su ti tenkovi povučeni.
O tenku Leopard 1
Ovaj tenk u serijsku proizvodnju ušao je 1965 godine posle skoro 10 godina razvoja. Prve verzije ovih tenkova imale su slabu oklopnu zaštitu, ali veoma veliku pokretljivost. Kad se doda stabilizacija, odličan top, nišanske sprave dobijen je solidan tenk, koji je brzo našao primenu ne samo u redovima Bundesvera, nego i u inostranstvu. Njegovi korisnici su bili osim Nemačke, Danska, Holandija, Belgija, Norveška, Kanada, Brazil, Čile. Tenk je imao top kalibra 105 mm.
Kada su uočene manjkavosti ovog tenka krenulo se u modifikaciju. Iznedrene su tri i to A3 na kojoj je pobioljšan oklop dodavanjem novog višeslojnog, A 4 sa elektornikom i verzija A5 koja se proizvodila prvo za potrebe Nemačke vojske, a onda su je preuzeli i Holanđani, Danci i Kanađani.
Sve verzije tenka Leopard 1A5 imaju ugrađen top L7 kalibra 105 mm, za koji je razvijena veća paleta tenkovskih projektila. Inače top L7 bio je dugo vremena standardni top NATO saveza do ulaska modernijih tenkova. Bio je primenjen i na tenkovima M48, M60, Leopard 1 i ranim verzijama tenka Abrams M-1.
Leopard 1A4 je prvi tenk koji je odbio sistem za upravljanje vatrom, laserski daljinomer i analogno-digitalni računar. Ovaj sistem za upravljanje vatrom omogućio je verovatnoću pogotka nepokretnog cilja na daljini od 1.000 m, u procentima veću od 50 posto.
Na verziji A5 ugrađen je sistem EMES 18 kompanije Atlas elektronik koji sadrži digitalni balistički računar, laserski daljinomer i termoviziju za komadnira i punioca.
Što se tiče oklopne zaštite gore smo spomenuli da je na verziji A1 bila katastrofalna. Prednji deo tenka imao je debljinu oklopa 70 mm, na prednjem delu kupole 60 mm. Na verziji A3 ugrađen je višeslojni oklop koji se izrađivao od valjanog homogenog pancirnog čelika. Dobijen je oklop koji je čuvao koliko toliko posadu od kumulativnih bojevih glava protivoklopnih raketa.
Što se tiče pogona tenk Leopard 1A5 poseduje dizelov motor MTU MB838 od 830 konjskih snaga, koji obezbeđuje tenku brzinu od 65 klilometara na čas i odličnu pokretljivost po zemljanim putevima. Motor na Leopardu 1A5 je za nijansu slabiji od motora tenka T-72 koji ima 840 KS.Taktičko tehničke karakteristike tenka Leopard 1A5
Posada: 4 člana
Dimenzije: dužina 9,5 m; širina 3,41 m, visina 2,76 m
Borbena masa: 42,4 tone
Pogon: dizel motor jaline 830 konjskih snaga
Maksimalna brzina: 65 km/h
Maksimalni radijus kretanja 650 km
Naoružanje: top L7 kalibra 105 mm
Borbeni komplet: 55 granata