Iran je 28. februara objavio snimke lansiranja balističke rakete Fattah, dok je već 1. marta usledilo i prvo prijavljeno borbeno korišćenje znatno naprednije verzije – Fattah-2.
Prema navodima iranskih izvora, reč je o prvom operativnom udaru hipersoničnom kliznom bojevom glavom (HGV – Hypersonic Glide Vehicle), što predstavlja ozbiljan tehnološki iskorak u raketnom arsenalu Teherana.
Lansiranja su usledila nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na više strateških ciljeva u Iranu, uključujući i vrhovno rukovodstvo zemlje.
Šta Fattah-2 čini drugačijim od klasičnih balističkih raketa?
Za razliku od klasičnih balističkih projektila koji prate predvidivu putanju pri ulasku u atmosferu, Fattah-2 koristi hipersoničnu kliznu bojevu glavu koja:
- Manevriše po pravcu (yaw) i visini (pitch)
- Održava veće brzine pri ulasku u atmosferu
- Može prilaziti cilju iz neočekivanih pravaca
- Izvodi „skip-glide“ ili plitki klizni let u atmosferi
Iranski izvori navode da raketa dostiže brzine između 13 i 15 maha, uz domet od oko 1.400 kilometara.
Ovakve karakteristike značajno otežavaju presretanje sistemima kao što su Patriot, THAAD ili izraelski Arrow missile system.
Da li je Fattah korišćen ranije?
Prema saopštenju Islamske revolucionarne Garde (IRGC), raketa Fattah je već upotrebljena 18. juna 2025. godine protiv ciljeva u Izraelu, u okviru operacije „True Promise III“. Tada je, kako tvrde, probila višeslojnu izraelsku protivraketnu odbranu.
IRGC je tom prilikom saopštio da je upotreba Fattah raketa označila „početak kraja mitskih izraelskih odbrambenih sistema“.
Fattah-2, složenija i skuplja varijanta, do sada nije bila zvanično borbeno testirana.
Cena eskalacije: Koliko Iran zaista ima ovih raketa?
Iako su masovno lansirane uglavnom jeftinije rakete radi iscrpljivanja protivničke PVO, Fattah i Fattah-2 se smatraju „visokovrednim sredstvima“ namenjenim uništavanju strateških ciljeva – poput radara za rano upozoravanje u Kataru.
Problem za Vašington predstavlja i hronični nedostatak protivbalističkih raketa za sisteme Patriot i THAAD. Ipak, nije poznato u kojim količinama je Fattah-2 uveden u operativnu upotrebu, s obzirom da je višestruko skuplji od starijih tipova poput Khorramshahr.
Severna Koreja kao tehnološki izvor?
Postoje indicije da je Iran još 1990-ih dobio tehnologiju manevarskih bojevih glava od Severne Koreje. Pjongjang je 2021. započeo testiranja sopstvenih HGV sistema, da bi 2024. uveo u službu raketu Hwasong-16B sa hipersoničnom kliznom bojevom glavom.
Spekuliše se da je Iran ili zajednički razvijao tehnologiju ili je direktno nabavio od Severne Koreje.
Izrael priznaje izazov: „Hipersonične rakete otvaraju novu eru“
Potpredsednik kompanije Rafael Advanced Defense Systems, Juval Baseski, upozorio je u avgustu 2025. da hipersonične rakete zahtevaju potpuno novi pristup PVO.
On je naveo da tradicionalni koncept „brže od mete“ više ne funkcioniše protiv ciljeva koji lete brzinom od 10 maha i više.
„Da biste presreli objekat koji leti 10 maha, potrebna vam je odbrana koja leti 30 maha – što je u atmosferi fizički nemoguće zbog trenja“, naveo je Baseski.
Kao rešenje predložen je model „zonske odbrane“ – više presretača koji pokrivaju određene sektore, umesto direktnog praćenja pojedinačne mete.
Do sada, međutim, nema naznaka da je Izrael u potpunosti implementirao takav sistem.
Vojno-strateška analiza: Da li Fattah-2 menja pravila igre?
Tehnički izazovi razvoja HGV uključuju:
- Temperature preko 2.000°C pri ulasku u atmosferu
- Eroziju materijala usled ablacije
- Očuvanje stabilne kontrole pri ekstremnim brzinama
- Visoko precizne inercijalne navigacione sisteme
Ukoliko se potvrdi da je Fattah-2 operativan u većem broju, Iran bi mogao dobiti sposobnost da sa relativnom sigurnošću probija izraelsku i američku protivraketnu odbranu u regionu.
Ovo bi drastično komplikovalo planiranje zapadnih vojnih operacija i potencijalno izmenilo ravnotežu odvraćanja na Bliskom istoku.