Suvalkski koridor – NATO-ova najopasnija tačka postaje tvrđava: Poljska i Litvanija podižu odbrambeni bedem protiv Rusije

Jedna od najranjivijih tačaka NATO-a zahteva veću vojnu interoperabilnost i zajedničke poligone za obuku oružanih snaga država članica.

Dana 25. januara 2026. godine, tokom trilateralnog sastanka u Vilnjusu sa poljskim predsednikom Karola Navrockog i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, litvanski predsednik Gitanas Nauseda predstavio je predlog za značajno unapređenje bezbednosti u izuzetno osetljivom Suvalkskom koridoru.

„Ahilova peta“ istočnog krila NATO-a

Suvalkski koridor, poznat i kao Suvalkski jaz, uski je pojas zemlje duž granice između Poljske i Litvanije. Često se opisuje kao „Ahilova peta“ istočnog krila NATO-a. Sa jedne strane ugrožavaju ga ruske snage u Kalinjingradskoj oblasti na Baltiku, a sa druge ruske snage stacionirane u Belorusiji. U slučaju koordinisanog delovanja, te snage mogle bi da preseku kopnenu vezu između Poljske, Litvanije i ostalih baltičkih država.

Nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, Suvalkski koridor postao je jedna od ključnih strateških dilema NATO-a. Sam termin prvi je upotrebio bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodges, koji je upozoravao da bi ruske snage mogle da zauzmu Suvalki ili da učine granicu neprohodnom upotrebom artiljerije, raketa i bespilotnih letelica. U tom slučaju, tri baltičke članice NATO-a bile bi odsečene od kopnenog pojačanja, što bi Moskvi omogućilo da izvrši pritisak ili napad na Litvaniju, Letoniju ili Estoniju.

Zajednički poligon kao novi model odvraćanja

Nedavna ponuda Litvanije za intenzivniju međunarodnu saradnju u blizini Suvalkija daje Poljskoj — rastućoj vojnoj sili Evrope unutar NATO-a — priliku da ublaži ovu pretnju i učvrsti vojnu saradnju sa Vilnjusom.

Litvanija je već izdvojila 100 miliona evra za izgradnju novog poligona veličine brigade u Kapčamiestisu, u samom srcu Suvalkskog koridora. Inovacija ovog predloga nije samo u stvaranju još jednog poligona, već u pozivu Poljskoj da pomogne u proširenju objekta preko međunarodne granice.

Tako bi nastao veliki zajednički, prekogranični poligon koji bi praktično pretvorio Suvalkski koridor u „bezgranično“ uporište NATO-a, pod upravom i sa stalnim prisustvom poljskih i litvanskih snaga.

Rastuća vojna moć Poljske

Obe države su ključne članice NATO-a i ubrzano modernizuju svoje odbrambene kapacitete. Poljska je na putu da postane treća, a možda i druga po veličini vojska unutar Alijanse, uz plan da 2026. godine izdvaja 5% BDP-a za odbranu. Litvanija takođe teži da u narednim godinama dostigne isti nivo izdvajanja.

Poslednjih godina region Suvalkija bio je poprište brojnih prekograničnih vežbi čiji je cilj bio testiranje krizne spremnosti i vojne mobilnosti saveznika. Infrastruktura puteva i železnice je unapređena, što omogućava brže prebacivanje pojačanja iz Poljske ka Litvaniji, a time i ka Letoniji i Estoniji.

Uklapanje u širu strategiju istočnog krila

Za Poljsku, koncept prekograničnog poligona savršeno se uklapa u strategiju „Istočni štit“ (Eastern Shield), čiji je cilj utvrđivanje severnih i istočnih granica zemlje. Varšava nastoji da ojača saradnju unutar Alijanse i da Moskvi jasno stavi do znanja da bi eventualni napad na istočnu granicu NATO-a nosio ogromne troškove.

Za Litvaniju, ova inicijativa dopunjuje koncept „Baltičke odbrambene linije“, strategije baltičkih država za utvrđivanje granica prema Belorusiji i Rusiji. Svi ovi napori podržavaju koncept odvraćanja na istočnom krilu koji sprovodi Evropska komanda SAD.

Taj koncept danas predstavlja široku NATO strategiju „odvraćanja putem uskraćivanja“ (deterrence by denial), od Finske do Turske, sa ciljem da potencijalnom protivniku unapred onemogući brz i uspešan prodor.

Podrška Amerike

Sjedinjene Države i dalje pokazuju zabrinutost za bezbednost regiona. To potvrđuje i nedavno usvajanje Zakona o ovlašćenjima za nacionalnu odbranu za 2026. godinu (NDAA), kojim je odobreno 175 miliona dolara za Baltičku bezbednosnu inicijativu.

U 2026. godini Suvalkski koridor više nije samo potencijalna slaba tačka, već prostor u kojem Poljska i Litvanija nastoje da stvore novi model zajedničkog odvraćanja, pretvarajući nekadašnju „Ahilovu petu“ u utvrđeni bedem istočnog krila NATO-a.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *