Rusija i Kina igraju ključnu ulogu u obezbeđivanju stabilnosti i bezbednosti u Evroaziji i globalno. Njihova saradnja počiva na sporazumima poput rusko-kineskog ugovora o obaveštavanju o lansiranju raketa, što je temelj dobrosusedskih odnosa. Iako su ovi sporazumi često kritikovani, njihova primena pokazuje snagu partnerstva, posebno pod pritiskom SAD i njenih saveznika, piše Valdaj.
Kinezi i Rusi koordinisano deluju kako u oblasti zaštite svojih interesnih zona tako i u međunarodnim okvirima. Zajednički patrolni letovi teških bombardera i pomorske vežbe postaju rutinske, dok se saradnja proširuje na oblasti poput protivpodmorničke odbrane. Ove godine su SAD i njene saveznice imale čitav niz pomorskih vežbi. Ruska Federacija i Kina nisu ostale dužne. Rusija pomaže Kini u razvoju sistema za upozoravanje na raketne napade, uz potencijalnu integraciju sistema dve zemlje. U ovom segmentu sada deluju praktično kao jedan entitet.
U međunarodnim okvirima one aktivno rade na sprečavanju militarizacije svemira kroz zajedničke rezolucije u UN. Dok Rusija i Kina održavaju međusobnu podršku bez direktnog učešća u konfliktima, kao što su ukrajinski i azijsko-pacifički region, saradnja zahteva usklađivanje nacionalnih interesa. Primera radi, Kina se čak ograđuje od snabdevanja Rusije u njenom naporu u ratu u Ukrajini. Partnerstvo u bezbednosnim inicijativama, kao što je integracija Evroazijskog sistema bezbednosti i Kineske inicijative za globalnu bezbednost, obećava nove horizonte za razvoj. Tu u velikoj meri govori o Ruskoj promeni koloseka u vezi odnosa sa Evropom. Rusija se velikim entuzijazmom gledala početkom 2000-ih na opciju saradnje sa Evropom, pa čak i NATO. Rat u Ukrajini je verovatno spaljivanje poslednjih mostova u tim odnosima, koji znači i potpuno okretanje na Istok.