Od svog osamostaljenja, današnja Republika Hrvatska je uvek “blisko koketirala” sa Ukrajinom. To je počelo još decembra 1991. godine. kad je Ukrajina prva priznala novu državu na prostoru bivše SFRJ. Mnogi u Srbiji i danas misle i to potpuno pogrešno, da je Rusija prva priznala novu Hrvatsku. Međutim, uvidom u dokumente to nije tačno.
Prema podacima Hrvatskog generalskog zbora, dokument Kronologija Domovinskog rata stoji:
– 7. decembra 1991. godine Badinterova komisija donela je zaključak da SFRJ više ne postoji. Prema mišljenju komisije promena postojećih (republičkih) granica i linija razgraničenja postignuta silom ne može proizvesti pravne efekte; to su presudni zaključci za konačnu odluku Evropske Zajednice o priznanju Hrvatske i ostalih republika bivše SFRJ.
– 11. decembra 1991. godine Ukrajina je priznala Hrvatsku, potom 14. decembra to isto je uradila Letonije (Latvija).
Od samog početka svog nastanka, Hrvatska je bila oslonjena na Ukrajinu. Tako i tokom svog naoružavanja, Hrvatska je deo naoružanja dobila ne iz Rusije već iz Ukrajine. Ali to mnogima u Srbiji nije bitno, jer oni već imaju formirani stav, pa im i ne vredi ništa argumentovano objašnjavati.
Međutim, onima koji ipak poštuju argumente, to treba i navesti.
Nastala nakon nasilnog raspada Jugoslavije, Hrvatska je dobila svoj prvi MiG-21 kada je pilot jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva prebegao u zemlju u jednom od mlaznjaka u februaru 1992. godine. Lovac je tada stavljen u hrvatsku službu, ali je oboren iznad Bosne i Hercegovine u junu iste godine.
Još jedan par MiG-21 stigao je u Hrvatsku prebegom u maju 1992. godine, od kojih je jedan takođe izgubljen u borbi.
Kako je nedavno nezavisna Hrvatska izgradila svoje vazduhoplovstvo, nabavila je 40 MiG-21 od Ukrajine između 1993. i 1994. godine, a ove avione je prvobitno koristila druga bivša sovjetska država, Kirgistan. Oni su dostavljeni Hrvatskoj uprkos embargu na oružje. Od ovih lovaca 26 je stavljeno u hrvatsku službu, dok je ostalih 14 korišćeno za rezervne dijelove.
Pored još jednog ratnog obaranja, u maju 1995. godine, hrvatska flota ovih lovaca pretrpela je šest gubitaka nakon što su sukobi završeni u septembru 1995. godine.
Isto tako i “famozna priča” o S-300 u Hrvatskoj već odavno je postala uveliko poznata. Deo tog sistema je u Hrvatsku stigao iz Ukrajine. Ali kome to govoriti u Srbiji?
Možete milion puta uz dokumente tvrdeti da to nije tako, džaba, uvek će neko da tvrdi da je Zemlja ravna ploča i da ljudi na Mesecu nisu bili. Tako i stara pričao o “hrvatskom” S-300, povremeno se podgreva, kako bi se “zabludelim ovcama” dalo malo paše i skrenulo sa pravih tema.
Međutim, da se ipak prebacimo u ovaj vek.
Plenković i Zelenski
Nakon početka ruske intervencije u Ukrajini, zvanični Zagreb je postao glavni pomoćnik Kijeva u regionu Zapadnog Balkana (odnosno prostora bivše SFRJ), više puta pružajući vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć u iznosu od nekoliko miliona evra, pokrenuo državni program za prihvat i zapošljavanje ukrajinskih izbeglica, održao sastanak „Krimske platforme“, donatorske konferencije i konferencije o razminiranju u Ukrajini.
Hrvatska vlada, formirana nakon nedavnih parlamentarnih izbora, na čijem čelu je premijer i lider vladajuće stranke HDZ Andrej Plenković, stupila je na dužnost 20. maja 2024. godine. Prvi međunarodni kontakt bio je telefonski razgovor Plenkovića i Vladimira Zelenskog o nastavku sveobuhvatne hrvatske pomoći i podrške Kijevu.
Hrvatsko naoružavanje deo za Ukrajinu
Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u decembru 2024. godine da će vlada izdvojiti dodatna sredstva za kupovinu osam sistema HIMARS, rakete GMLRS i dodatne opreme za 390 miliona dolara, kao i unapređenih radarskih sistema.
On je precizirao da će hrvatski odbrambeni budžet u 2025. godini, u skladu sa obavezama prema NATO, premašiti dva odsto BDP i iznosiće približno 2,1-2,15 odsto BDP.
Umesto 30 tenkova M-84 (proizveden 1983-1991) i 30 borbenih vozila pešadije M-80 (proizvedenih 1979-1983.) prebačenih u Ukrajinu, Zagreb će kupiti 50 nemačkih Leopard 2A8, stari MiG-21 su zamenjeni sa 12 lovaca Rafale, jugoslovenski BVP američkim Bradley, tu su i oklopna vozila Patria, Bajraktar bespilotne letelice, laki prenosni sistemi PVO Mistral, očekuju se velika ulaganja u mornaricu.
Helikopteri Mi-8Š (Mi-171Š) ili kako se u Hrvatskoj nazivaju “miševi” ubrzano se menjaju sa helikopterima Sikorsky UH-60. Problem za “miševe” su nedostatak rezervnih delova. Tako da se može očekivati, da se po kompletiranju eskadrile “crnih sokolova”, helikopteri Mi-171Š, mogu naći u Ukrajini.Rezime
Premijer Plenković je posetio Kijev, njegova vlada je podržala sve sankcije Zapada Rusiji, blokirala isporuku ruskih sirovina naftovodom JANAF sa ostrva Krk na Jadranu na preradu u Srbiji i proterala deo diplomatskog osoblja iz ruske ambasade. Hrvatski plaćenici se bore i, prema Ministarstvu odbrane Rusije, ginu u redovima raznih ukrajinskih formacija.
Sve u svemu, Hrvatska je ipak zahvalna Ukrajini za 1991. godinu.
Ali to nije bitno, važno je šta misli krug dvojke u Beogradu.
Rusija je bila naš prijatelj i saveznik u nabavi naoružanja početkom 1990-ih. Rusi su nam isporučivali oružje na zahtjev Francuske. Ja sam tome svjedok – kaže Marin Tomulić u razgovoru koji smo vodili u srijedu u Parizu. – Sad se smatra da su Rusi bili i ostali saveznici Srba. Ali za vrijeme Domovinskog rata naoružavali su nas, a ne Srbe – dodaje.
Samo jedan od primjera i svjedoka tog doba, možete lagat koliko hoćete ali istina uvijek ispliva …