Američke trupe decenijama su prisutne na Grenlandu, samoupravnoj teritoriji u okviru Kraljevine Danske, koja se strateški nalazi između Severne Amerike i Evrope.
Još tokom Drugog svetskog rata, meteorološke stanice na ostrvu obezbeđivale su Saveznicima ključne podatke, pomažući im da odrede najpovoljniji trenutak za iskrcavanje u Normandiji 1944. godine. Kasnije je Grenland odigrao značajnu ulogu u naporima NATO-a da nadzire sovjetske snage, a danas na njemu deluje svemirska baza od presudnog značaja za rano otkrivanje eventualnih balističkih raketa lansiranih iz Rusije.Važnost Grenlanda za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Država ponovo je došla u fokus nakon nedavnih nastojanja predsednika Donalda Trampa da SAD steknu kontrolu nad ostrvom, što je rezultiralo takozvanim „okvirom“ dogovora sa NATO-om, čiji detalji nisu javno objavljeni.
S obzirom na to da i Rusija i Kina nastoje da povećaju svoje prisustvo na Arktiku, Grenland će i ubuduće biti ključna tačka za američke sisteme ranog upozoravanja, izjavila je Ajris A. Ferguson, bivša zamenica pomoćnika ministra odbrane SAD za Arktik i globalnu otpornost, a danas saradnica Centra za strategijske i međunarodne studije u Vašingtonu.
„Grenland je decenijama u središtu američke nacionalne bezbednosti zbog svoje geografije“, navela je Ferguson. „Tokom Hladnog rata postao je kamen temeljac sistema ranog upozoravanja i raketne odbrane teritorije SAD – i ta uloga nije nestala. Naprotiv, zajedno sa Aljaskom, Grenland postaje sve značajniji.“
„Strateška životna linija“
Savremeni odnos američke vojske prema Grenlandu započeo je u aprilu 1941. godine, kada je američka vlada potpisala sporazum sa danskim ambasadorom u SAD Henrikom Kaufmanom, kojim je omogućeno osnivanje američkih vojnih baza na ostrvu.
Zbog činjenice da je Grenland „rasadnik“ oluja koje pogađaju zapadnu Evropu, Saveznicima je bilo od ključnog značaja da tamo uspostave meteorološke stanice, navodi Arktički institut iz Vašingtona. To je podstaklo i osnivanje zajedničke jedinice SAD i lokalnih vlasti Grenlanda, čiji je zadatak bio otkrivanje nemačkih meteoroloških baza na ostrvu.
„Tokom Drugog svetskog rata Grenland nije bio obično ratište – bio je strateška životna linija“, izjavio je Entoni Heron iz Arctic Institute-a. „Njegove stanice omogućile su Saveznicima zaštitu plovidbe, planiranje operacija uz arktičke obaveštajne podatke kojima niko drugi nije raspolagao, kraće i bezbednije transatlantske rute, kao i snažnu logističku podršku.“
Američko vojno prisustvo na Grenlandu sprečavalo je i da bilo koja neprijateljska sila uspostavi uporište u zapadnoj hemisferi – uloga koja je zadržala značaj i nakon rata.
Sporazum, pa kriza
Nedugo nakon poraza Nemačke 1945. godine, Grenland je postao jedan od frontova novog Hladnog rata. Nakon što je Danska 1946. odbila američku ponudu da proda ostrvo za 100 miliona dolara, dve države su 1951. godine postigle sporazum kojim je američkoj vojsci omogućen pristup Grenlandu.
U jednom trenutku, SAD su na ostrvu imale više od desetak baza i hiljade vojnika.
Jedna od najvažnijih uloga Grenlanda bila je da služi kao sidrište za mrežu podmorskih hidrofona, namenjenih otkrivanju sovjetskih balističkih podmornica koje su prolazile kroz pomorsko usko grlo poznato kao GIUK koridor (Grenland–Island–Ujedinjeno Kraljevstvo), kako bi se približile dometu Sjedinjenih Država.
Odnosi Danske i SAD ozbiljno su narušeni 1968. godine, kada se američki bombarder B-52, naoružan sa četiri nuklearne bombe, srušio na Grenlandu, pri čemu je došlo do širenja radioaktivnog materijala. Incident je otkrio i da su SAD kršile dansku politiku iz 1957. godine, koja je zabranjivala prisustvo nuklearnog oružja na teritoriji Danske i njenih zavisnih oblasti.
Uprkos tome, američke trupe su ostale na Grenlandu do kraja Hladnog rata.
Praćenje ruskih raketa
Danas SAD na Grenlandu imaju jednu vojnu instalaciju – Pituffik Space Base. Radar za rano upozoravanje u ovoj bazi od ključne je važnosti za nadzor ruskih nuklearnih snaga, istakla je Erin D. Dumbaher iz Saveta za spoljnopolitičke odnose.
„To pre svega znači praćenje eventualnih dolazećih balističkih raketa“, navela je ona. „Ali i bolje razumevanje onoga što može biti lansirano sa mora. Geografija je takva da su američke ‘oči i uši’ izuzetno dobro postavljene upravo zahvaljujući ovom strateškom uporištu na Grenlandu.“
Ova sposobnost postaje posebno važna nakon isteka poslednjeg preostalog sporazuma o strateškom nuklearnom naoružanju između Rusije i SAD – New START – koji je omogućavao međusobno praćenje nuklearnih snaga uz pomoć satelita.
„Više nećemo imati formalnu, obostranu obavezu da ne ometamo sisteme ranog upozoravanja jedni drugih“, upozorila je Dumbaher. „Zato ovo nije trenutak u kojem bi SAD smele da izgube pristup jednom od svojih najvažnijih radara ranog upozoravanja na Grenlandu.“