Odgovor na pretnje
Dva zapadnoevropska nuklearna aktera – Francuska sa svojih 290 i Velika Britanija sa 225 bojevih glava – saglasila su se o prvoj institucionalizovanoj saradnji u ovoj oblasti. Iako će svaka zemlja zadržati potpunu kontrolu nad svojim nuklearnim arsenalom, novoosnovana Upravljačka grupa za nuklearna pitanja omogućiće sinhronizaciju strategija i odgovora na pretnje.
Ova inicijativa dolazi u vreme kada Evropa suočava sa najtežim bezbednosnim izazovima od Drugog svetskog rata. Nastavak rata u Ukrajini, uz stalnu neizvesnost o slanju evropskih trupa i ruskog odgovora na to, primorao je evropske lidere da preispitaju svoje odbrambene strategije. Posebnu zabrinutost izazivaju nesigurnosti oko budućeg angažmana SAD u evropskoj odbrani, naročito nakon ponovnog povratka Donalda Trampa u Belu kuću.
Modernizacija vojske
Sporazum predviđa i niz drugih zajedničkih odbrambenih projekata. Najznačajniji među njima je razvoj nove generacije krstarećih raketa koje će zameniti trenutne sisteme Storm Shadow/SCALP, kao i zajednički napori u borbi protiv novih pretnji poput dronova i sajber napada. Ovi projekti bi trebalo da ojačaju sposobnosti obe zemlje da se suoče sa savremenim izazovima.
Posebnu pažnju privlači i zajednički pristup podršci Ukrajini. Pariz će postati sedište takozvane ,,Koalicije voljnih“, koja radi na planovima za potencijalno raspoređivanje mirovnih snaga u slučaju prekida vatre. Ova inicijativa, koju podržavaju i druge evropske zemlje, ima za cilj da obezbedi stabilnost u postkonfliktnom periodu.
Makronova vizija
Ovaj sporazum predstavlja najkonkretniji izraz Makronove vizije o ,,evropskom suverenitetu” u odbrani. Iako je tek prvi korak u dugom procesu, on otvara novo poglavlje u evropskoj bezbednoj arhitekturi. Kako će se ova inicijativa razvijati u narednim godinama, zavisiće od spremnosti drugih evropskih zemalja da se pridruže, kao i od geopolitičkih promena na globalnoj sceni.