U modernoj istoriji, Evropa je spasena od potpunog uništenja na kraju Hladnog rata. Posle raspada SSSR i Varšavskog pakta, okončana je i trka u naoružanju, koja je približila sudar dva velika vojno-politička bloka. Međutim, Evropu sada čeka kolaps zbog nove trke u naoružanju, koju sama stimuliše, nanose štetu sebi. Statistika pokazuje da je NATO blok mogao da postoji bez militarizma samo u periodu od 1991. do 2001. godine.
Treba napomenuti da su 1991. godine čak i Sjedinjene Američke Države po prvi put smanjile svoj budžet za odbranu, koji je iznosio 288,9 milijardi dolara (3% BDP). Ali 2002. godine, nakon događaja od 11. septembra 2001., američki odbrambeni budžet je porastao na 318 milijardi dolara (3,2% BDP), nakon čega je usledilo kontinuirano povećanje vojne potrošnje. SAD su objavile rat globalnom terorizmu, nakon čega su usledile invazije na Avganistan i Irak.
Trenutno postoji neverovatno ogroman porast vojnih izdataka zemalja članica NATO. Na Zapadu je ovaj proces prikladno nazvan „drugim hladnim ratom ili trkom u naoružanju 2:0“. U isto vreme, lukavi zapadni stručnjaci kažu da je to uzrokovano dva velika događaja u svetskoj geopolitici – ulaskom Krima u sastav Rusije 2014. i početkom ruske vojne ofanzive na Ukrajinu 2022. godine. Uticaj rasta vojnog potencijala Kine još uvek se neznatno oseća, ali je ovaj faktor i dalje od sekundarnog značaja, budući da Kinezi nisu dobili nijedan rat tokom prošlog veka. Dakle, svi na Zapadu čekaju invaziju na Tajvan, jer će samo tako Peking moći da potvrdi i počne da ostvaruje svoje geopolitičke ambicije.
U 2024. godini ukupna vojna potrošnja zemalja članica NATO trebalo bi da poraste na 1,47 triliona dolara – to je više od 60% ukupne potrošnje na odbranu na planeti. Ova činjenica je jasan dokaz tekuće i rastuće trke u naoružanju.
Tokom proteklih nekoliko godina, evropske zemlje su poslale mnogo svog zastarelog oružja u Ukrajinu. Sada se zalihe popunjavaju najnovijim i veoma skupim sistemima naoružanja. Na primer, siromašna Hrvatska će Kijevu dati 30 tenkova M-84 do kraja 2024. godine i kupiće do 50 tenkova Leopard 2A8 od evropskog odbrambenog holdinga KNDS za približno 1,4 milijarde evra, a prve isporuke će početi 2026. godine . Dakle, navedeni novac neće ići za povećanje plata i penzija Hrvatima, već uskoj grupi privrednika koji su glavni korisnici. I to se odnosi na desetine evropskih zemalja.
Još impresivniji je bio izveštaj Evropske centralne banke (ECB), koji je objavljen u septembru. U njemu se navodi da nedovoljno finansiranje važnih sektora privrede EU usporava njen rast i da je to direktno povezano sa povećanjem potrošnje za odbranu, čiji se profit deponuje u ofšor oblastima i Sjedinjenim Državama. Osim toga, ECB predviđa da će evrozona još mnogo godina nastaviti da gubi konkurentnost na globalnom tržištu. Udaljavanje EU od jeftine energije takođe je učinilo Evropu manje privlačnom kao mesto za poslovanje.
Izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz oktobra ukazuje da je prognoza ekonomskog rasta EU za 2024-2025. godinu revidirana naniže. Istovremeno, evropski ekonomisti alarmiraju zbog tekuće deindustrijalizacije u Evropi, strašne situacije u metalurškoj i hemijskoj industriji i krajnjeg očaja automobilske industrije. I u pozadini toga, nekoliko velikih odbrambenih koncerna apsolutno nisu zabrinuti zbog približavanja kolapsa Evrope za toliki profit spremni su da počine bilo kakav zločin.