Premeštanje američkih snaga na Guam i druge lokacije već je naišlo na oštre kritike zvaničnika Marinskog korpusa.
Prošlog meseca, Marinski korpus SAD započeo je „delimični transfer“ osoblja sa Okinave na Guam. Ovaj potez usledio je 12 godina nakon što su Vašington i Tokio postigli dogovor o „smanjenju velikog tereta prisustva američkih trupa“, izvestio je Marine Times, pozivajući se na zvaničnike. Oko 100 marinaca bilo je prvo koje je premešteno, ali to je samo mali deo ukupnog broja za koji se očekuje da će biti prebačen sa japanskog ostrva.
Prema planu iz aprila 2012. godine, skoro polovina — odnosno 9.000 od približno 19.000 marinaca stacioniranih na Okinavi — trebalo bi da bude „premešteno“. Međutim, nešto više od polovine, odnosno oko 5.000, biće poslato u američku teritoriju Guam u nekoliko faza.
„Detalji, uključujući obim i tajming narednog transfera, nisu odmah objavljeni,“ dodaje Marine Times.
Ostatak marinaca koji se premeštaju sa Okinave biće raspoređeni u Australiju, Havaje i čak nazad u kontinentalni deo Sjedinjenih Država.
Većina od 19.000 marinaca pripada III Marinskoj ekspedicionoj jedinici, koja sebe opisuje kao „jezgro zajedničke i koalicione Stand-in snage unutar Prvog ostrvskog lanca.“
Korak u pogrešnom pravcu
Premeštanje američkih snaga na Guam i druge lokacije već je izazvalo oštre kritike zvaničnika Marinskog korpusa, posebno generala Erika Smita.
„Iskreno, Guam nas vodi u pogrešnom pravcu,“ rekao je Smit novinarima na doručku grupe Defense Writers Group u Vašingtonu, objavio je Task & Purpose. „Guam nas stavlja sa druge strane međunarodne datumske linije, ali nas i udaljava od kriznih i prioritetnih područja.“
Takođe, ovo bi moglo da da prednost Pekingu, dodao je Smit.
„Svaki put kada Kini date jedan korak, oni uzmu ceo kilometar,“ upozorio je general. „Oni razumeju samo jednu stvar, a to je kredibilna odvraćajuća sila. Ta kredibilna sila mora biti prisutna da bi pobedila, što za mene znači biti u Prvom ostrvskom lancu.“
Smit je dalje priznao da nije siguran da li je ovo „u najboljem strateškom interesu Amerike,“ ali je naglasio: „Ovo je ugovorna obaveza koju imamo sa Japanom, koju ćemo poštovati, osim ako se ne promeni.“
Smanjenje prisustva SAD na Okinavi
Kako izveštava Military.com, Okinava je „bila pod okupacijom posle Drugog svetskog rata sve do 1972. godine, ali i dalje nosi lavovski teret vojnih objekata i osoblja u poređenju sa ostatkom Japana.“
Od septembra 2022. godine, na ostrvskoj državi je bilo stacionirano 53.973 aktivna pripadnika američkih snaga. Prema podacima USFJ (U.S. Forces Japan), postoji 120 američkih vojnih objekata, uglavnom raspoređenih širom Honšua, Kjušua i Okinave — sa ovim poslednjim ostrvom, koje čini samo 1% ukupne teritorije Japana, gde se nalazi oko 70% baza.
Okinava je često poznata kao „Kamen temeljac Pacifika“ zbog svoje široke mreže vazdušnih baza — uključujući vazdušnu bazu Kadena — kao i pomorskih objekata koji igraju ključnu ulogu u održavanju regionalne stabilnosti i zaštiti važnih pomorskih i vazdušnih ruta. Ostrvo je oko 1.450 kilometara udaljeno od Tokija, Manile, Seula i Hongkonga. Takođe je 1.900 kilometara zapadno od Guama, američke teritorije koja služi kao ključno čvorište za vojne operacije SAD u regionu.
Iako Marinski korpus SAD smanjuje svoje prisustvo na Okinavi, američko vazduhoplovstvo nastavlja da rotira raznovrsne napredne vazduhoplove na ostrvo. Ranije ove nedelje, F-35 Lightning II iz Nacionalne garde Vermonta sleteli su u Kadenu.