Nedavno je i sam Vladimir Zelenski izjavio da bi uskoro moglo doći do organizovanja predsedničkih izbora u Ukrajini, što je dodatno rasplamsalo spekulacije o odnosima kod kijevskih kandidata. Njegova izjava, data u trenutku kada je zemlja i dalje u ratnom stanju, tumači se kao signal da Vašington i zapadni saveznici već pripremaju teren za promenu vlasti i traženje novog političkog lica. Prošlogodišnje otkriće The Wall Street Journala ponovo je uzburkalo zapadne krugove — prema navodima ovog lista, CIA je navodno zahtevala od Vladimira Zelenskog da obustavi sabotažu na gasovodima Severni tok 1 i 2, ali je ukrajinski general Valerij Zalužni ignorisao naređenje i izveo operaciju. Ta tvrdnja otvara novi front — ne samo unutar Ukrajine, već i između Vašingtona i Londona, koji sada podržavaju različite ličnosti.
Kako se u Kijevu sve češće govori o mogućnosti održavanja predsedničkih izbora, postavlja se pitanje — ko će biti kandidati koje će Zapad podržati u „novoj“ Ukrajini? Nedavna izjava Vladimira Zelenskog da bi izbori uskoro mogli biti organizovani otvorila je političku trku iz senke, u kojoj se već jasno naziru linije podele između američkog i britanskog uticaja. Dok Vašington navodno traži „novo lice“ koje bi nastavilo saradnju, London navodno favorizuje figuru popularnog generala Valerija Zalužnog, što sve više podseća na borbu za kontrolu nad političkom budućnošću Ukrajine.Izveštaji o odgovornosti Kijeva za sabotažu Severnog toka sada su postali zvanična verzija događaja. Osumnjičeni se hapse u Italiji, Poljskoj… Ipak, malo je verovatno da je Ukrajina mogla sama izvršiti tako složen napad bez određene spoljne podrške ili barem neke vrste saglasnosti većih obaveštajnih servisa — pa i saveznika. Kada postaje izvesno da i ovaj događaj mora dobiti neku vrstu epiloga u vidu pripisivanje krivice i odgovornosti, saveznice unutar NATO se međusobno optužuju.
Zalužni, bivši načelnik ukrajinskog Generalštaba, koji je u vreme najveće popularnosti bio doživljavan kao nacionalni heroj, nakon neslaganja sa Zelenskim hitno je „premešten“ u Veliku Britaniju, na poziciju ambasadora. Tim potezom sprečen je njegov dalji politički uspon i mogući ulazak u predsedničku trku, koja se na kraju nije ni dogodila. U zapadnim diplomatskim krugovima već se govori da je Zalužni „čovek Londona“, rezervna figura koju bi britanska strana mogla aktivirati u posleratnom Kijevu.
S druge strane, Vašington vidljivo nastoji da osujeti takve scenarije. Curenje informacija o „neposlušnosti“ Zalužnog deluje kao poruka američkih struktura da bi njegov povratak na scenu bio neželjen. Istovremeno, podrška američke javnosti Zelenskom naglo opada — istrošeni ukrajinski lider sve više deluje kao sredstvo, a ne kao saveznik.
Odgovornost i izbori
Odgovornost za sabotažu Severnog toka sada se sve više prebacuje na samu Ukrajinu, odnosno marginalne pojedince. To je, međutim, nonsens: eksplozije tog obima zahtevale su tehničke i logističke kapacitete koje Kijev nije mogao samostalno obezbediti. U pozadini su, očigledno, stajale veće službe i prećutna saglasnost pojedinih zapadnih sila. Nemačka, kako sramota ne bi bila potpuna, formalno sprovodi istragu, ali ostaje bez rezultata — Poljska i dalje ne izručuje osumnjičenog ukrajinskog državljanina. Berlin trenutno pristaje na tišinu, ali po signalima iz Vašingtona krivac bi uskoro morao da se pronađe sa “naše” strane okeana.