TV Front/RTV SLO
Prvog dana samita NATO pakta u Vilnjusu lideri NATO složili su se na samitu da je budućnost Ukrajine u NATO-u, ali nisu predstavili vremenski okvir kada će ta država postati članica Severnoatalnske alijanse. Oni su usvojili najsveobuhvatnije planove odbrane od kraja Hladnog rata i postavili donju granice potrošnje na dva odsto BDP-a.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio je na konferenciji za novinare da će Ukrajina dobiti poziv “kada se članice dogovore i kada se ispune uslovi”.
Lideri nisu precizirali uslove koje Ukrajina mora da ispuni. U deklaraciji su, između ostalog, napisali da će alijansa pomoći Kijevu da napreduje u vojnoj interoperabilnosti i u dodatnim reformama „demokratskog i bezbednosnog sektora“.
Alijansa je takođe predvidela da Ukrajina ne mora da sledi t. i. akcionom planu za članstvo, koji je otklonio dodatnu prepreku ili olakšao Kijevu put ka alijansi.
Institucionalne veze Ukrajine i NATO-a će se takođe produbiti. Postojeći forum, Komisija NATO-Ukrajina, biće unapređen u Savet NATO-Ukrajina. Ovo će Kijevu dati priliku da saziva sastanke alijanse kao ravnopravan partner. Inauguralna sednica će se održati u sredu, a prisustvovaće joj i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
„Ovo je snažan paket za Ukrajinu i jasan put ka njenom članstvu u NATO“, rekao je Stoltenberg, koji je dodao da je prvo neophodno da Ukrajina dobije rat sa Rusijom, inače neće moći da razgovaraju o mogućem članstvu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije je rekao da bi bilo „apsurdno“ da lideri NATO-a na samitu u Viljnusu ne ponude njegovoj zemlji vremenski okvir za članstvo nakon što je Stoltenberg objavio „snažnu poruku“ Ukrajini.
Zelenski je oštro kritikovao neizvesnost i slabost NATO-a u vezi sa određivanjem vremenskog okvira za pozivanje Ukrajine u alijansu. On je upozorio da će ta neizvesnost motivisati Rusiju da nastavi nasilje.
„Na putu za Vilnjus dobili smo signale da se o određenim stvarima razgovara bez Ukrajine“, napisao je Zelenski na Tviteru, objašnjavajući da se ti razgovori odnose samo na poziv Ukrajine u NATO.
“Izgleda da nema spremnosti ni za pozivanje Ukrajine u NATO, niti za njeno članstvo u alijansi. To znači da postoji prilika da se cenkamo oko članstva u pregovorima sa Rusijom”, rekao je on, ukazujući i na nejasnu formulaciju uslovi za pozivanje Ukrajine u savez. “Ova neizvesnost je slabost. I o tome ću otvoreno razgovarati na samitu”, dodao je on.
Istovremeno, čelnici NATO-a su se založili da će sada dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti donja granica izdataka za odbranu. „Članice su se trajno obavezale da će ulagati najmanje dva odsto BDP-a godišnje u odbranu i da će brzo učiniti više da izmire svoje obaveze“, rekao je Stoltenberg.
On je objasnio da će ove godine 11 od 31 zemlje članice izdvajati dva odsto BDP-a ili više za odbranu, a sledeće godine očekuje da će se taj broj značajno povećati. Trenutne procene pokazuju da će ove godine potrošnja evropskih članica i Kanade porasti za 8,3 odsto, što je, prema njegovim rečima, najviše od 2014. godine.