Marinci u ulozi ,,održavanja reda”
Prema saopštenju Severne komande SAD, bataljon marinaca iz baze 29 Palms u južnoj Kaliforniji biće privremeno raspoređen u Los Anđeles da podrži već prisutne snage Nacionalne garde (oko 2.800 vojnika). Zvanični cilj je ,,zaštita federalne imovine i osoblja”, uključujući agente Imigracione i carinske službe (ICE), koji su meta protesta.
Marinci su, prema vojsci, obučeni za deeskalaciju sukoba i kontrolu gomila, ali njihovo prisustvo na gradskim ulicama izazvalo je zabrinutost zbog potencijalne eskalacije.
Kalifornija u pravnom obračunu sa Belom kućom
Guverner Njusom oštro je osudio odluku, nazvavši je ,,nezakonitom” i ,,politički motivisanom”:
,,Marinci nisu Trampovi privatni plaćenici. Ovo je jasno prekoraćenje ovlašćenja, a mi ćemo se suditi da ga zaustavimo.”
Tužilac Kalifornije Rob Bonta već je pripremio tužbu, tvrdeći da federalna vlada nema pravo da raspoređuje aktivne trupe bez proglašenja Zakona o pobuni (Insurrection Act). Poslednji put je ovaj zakon aktiviran 1992. godine tokom nemira nakon prebijanja Rodnija Kinga.
Protesti i rizik od eskalacije
Sukobi u Los Anđelesu izbili su nakon što je ICE sprovela niz kontroverznih hapšenja ilegalnih migranata. Iako su protesti uglavnom bili mirni, sukobi sa policijom i zapaljena vozila podsetili su na nemire iz 2020. godine.
Načelnik policije Los Anđelesa Džim Makdonel upozorio je da dolazak marinaca bez koordinacije sa lokalnim snagama može pogoršati situaciju:
,,Ovo nije međunarodna misija. Vojska nije obučena za rad u zajednicama koje poznajemo mi.”
Šire posledice
Trampov potez tumači se i kao politički signal uoči predsedničkih izbora 2026. godine. Podrška konzervativnoj bazi, tvrda linija prema imigraciji ostaje ključni temelj njegove kampanje. Test vojne poslušnosti ovo je prvi put od rata u Vijetnamu da se aktivni marinci koriste za suzbijanje građanskih nemira.
Američki veterani, uključujući generala Pola Itona, kritikuju ,,politizaciju vojske”: ,,Oružane snage nisu Trampova lična garda. Ovo narušava njihov neutralitet.”