Na objavljenom snimku koji se pojavio na društvenim mrežama vidi se dejstvo hibridnog PVO sistema Pancir na jednu od ukrajinskih bespilotnih letelica
Ruska vojska od leta 2023 u Podmoskovlju počela je da postavlja mobilne paltforme na koje su postavljeni hibridni protivvazduhoplovni sistemi Pancir S-1 za odbranu od ukrajinskih bespilotnih letelica velikog dmometa koje su sve više počele da ugrožavaju rusku prestonicu iako i dalje nijedna nije stigla do zidina Kremlja.Na objavljenom snimku koji se pojavio na društvenim mrežama vidi se dejstvo hibridnog PVO sistema Pancir na jednu od ukrajinskih bespilotnih letelica ili više njih.
⚡️🇷🇺Moscow suburbs
The operation of the Russian anti-aircraft missile system 96K6 "Pantsir-S1", mounted on the tower, on 🇺🇦Ukrainian kamikaze drones. pic.twitter.com/OP7tATk71C— 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) August 25, 2024
Inače širom podmoskovlja je nikao veliki broj ovih platformi sa čime je efikasnost u obaranju bespilotnih letelica protivnika povećana u odnosu na sam početak razmeštaja PVO sistema širom Podmoskovlja.
Ono što je zaintrigiralo javnost jeste razlog postavljenja na montažne konstrukcije ili betonska uzvišenja. Dok su se jedni smejali i izvodili srpdnju bilo je i onih koji su dali logično objašnjenje za ovakvo postavljenje u okolini Moskve.
Viskoe platforme na koje je postavljen Pancir S-1 je veći od drveća i malih zgrada u Podmoskovlju što omogućava proširenje horizonta osmatranja osmatračkih radara i otkrivanja niskoletećih ciljeva u uslovima kada postoji veliki broj prirodnih i veštačkih prepreka koje otežavaju otkrivanje.
Inače Pancir S-1 ima dva fazna radara za aktivno otkrivanje i praćenje ciljeva u svim meteo-uslovima, na malim i srednjim daljinama i optoelektornski sistem IC -sistem za praćenje ciljeva i rakete u uslovima magle, niske oblačnosti i padavina snega ili kiše. Ključni radar Pancira S1 je milimetarskog opsega. Preciznost praćenja ciljeva određena je radnom talasnom dužinom, veličinom antene i udaljenosti od cilja. Kod komadno vođenih sistema ide se na rad sa kraćim talasnim dužinama. Rešenje za veći broj ciljeva je aktivni fazni radar koji za nekoliko sekudni pretraži sektro 45 stepeni h 45. Tranzistorizovani aktivni radarski modul u mm ospegu. Frekvencijski opseg radara za praćenje sistema Pancir S-1 odgovara talsnim dužinama 7,5 mm do 15 mm.
Podsetimo, Rusija je sredinom decembra prošle godine na krovove najvažnijih zgrada u samoj Moskvi, kao što su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo spoljnih poslova, velike tržni centri postavili PVO sistem Pancir S-1. U Podmoskovlju su razmešteni bili i PVO sistemi TOR M1 i M2, ali i familija PVO sistema velikog dometa familije S-400 i S-300 PMU-2, a od skoro na borbenom dežurstvu sa dalekog sitoka prebačeni su i sistemi S-300V4 sa čime Rusija pokušava da iznad kompletnog Podmoskovlja stvori neprobojni raketni kišobran.
Inače raketni divizioni S-400 su razmešteni na samo nekoliko kilometara od Crvenog trga blizu stambenih zgrada i parkova.
Prvo to se poistovećivalo sa otvorenim pretnjama NATO pakta i simulacijama strateških bombardera koji su nad Baltikom vežbali lansiranje krstarećih raketa. Zbog toga je Moskva postavila ove PVO sistem, a od letos inteziviran je udar dronovima UJ-22 i Bombar, a odnedavno i katronskim dronovima, koje je Australija dala Ukrajini, a sa kojima je napadnut vojni aerodrom kod Pskova kada su unište dva i teško oštećena još dva transportna aviona Iljušin IL-76.