SAD smanjuju trupe na istočnom krilu NATO-a: Rumunija potvrđuje rotaciju bez zamene u bazi Mihajl Kogalničanu

U značajnom preokretu američke vojne strategije, Rumunija je zvanično potvrdila da će Sjedinjene Države smanjiti prisustvo svojih trupa na istočnom krilu NATO-a. Prema saopštenju rumunskog Ministarstva odbrane, jedna američka brigada stacionirana u vazduhoplovnoj bazi Mihail Kogalničanu biće rotirana bez zamene, što će broj američkih vojnika u zemlji smanjiti sa 1.700 na oko 900–1.000. Ova odluka, saopštena pre samo nekoliko sati, dolazi u vreme kada Rusija nastavlja intenzivne operacije u Ukrajini, a istočne članice NATO-a upozoravaju na povećane ruske provokacije – uključujući nedavne incidente sa dronovima u rumunskom, poljskom i estonskom vazdušnom prostoru. Vazduhoplovna baza Mihail Kogalničanu, smeštena na obali Crnog mora, postala je ključni logistički centar NATO-a od 2022. godine, kada je primila hiljade američkih vojnika u znak podrške saveznicima nakon početka rata u Ukrajini. Sada, sa povlačenjem borbenog tima 2. pešadijske brigade 101. vazdušno-desantne divizije nazad u Kentaki, baza će izgubiti značajan deo svog operativnog kapaciteta, iako ostaje najveća NATO infrastruktura u Evropi.

Ključni detalji smanjenja

Rumunski ministar odbrane Jonut Mošteanu istakao je da je potez očigledan i očekivan zbog nove fokusne orijentacije administracije Donalda Trampa ka Indo-Pacifičkom regionu i zaštiti američkih granica. Trenutno je u bazi Mihail Kogalničanu stacionirano 1.700 američkih vojnika, a nakon smanjenja biće između 900 i 1.000, s tim što je ovo rotacija bez zamene i baza ostaje najveća NATO-ova u Evropi. Brigada ima elemente u Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj, gde je povlačenje neizvesno, a ministar Mošteanu navodi da se elementi vraćaju u Kentaki. Baze Deveselu i Kampia Turzi u Rumuniji ostaju nepromenjene sa stalnim prisustvom, dok ukupno NATO prisustvo u Rumuniji iznosi 3.500 vojnika, uključujući neameričke snage, i ostaje na istom nivou. Pentagon naglašava da ovo nije povlačenje iz Evrope, već prilagođavanje za uravnotežen globalni raspored, uz napomenu da SAD održavaju preko 100.000 vojnika u Evropi – više nego pre 2022. godine. Ovaj potez je deo šireg plana Trampove administracije da preusmeri resurse ka Aziji, gde Peking predstavlja dugoročnu stratešku pretnju, i ka južnoj granici SAD, gde se suočava sa migracionim izazovima i kartelima.

Reakcije i kontroverze

Mošteanu je smiren i ističe da je 3.500 NATO vojnika dovoljno, da Rumunija ulaže u sopstvenu vojsku i dobija američki sistem protivvazduhoplovne odbrane, dodajući da Bukurešt deli 650 km granice sa Ukrajinom. Rumunija je poslednjih meseci zabeležila niz incidenata – od mina koje plutaju Crnim morem do dronova koji ulaze duboko u njen vazdušni prostor – što je podstaklo ubrzanu nabavku novih PVO sistema poput Patriot i NASAMS-a. Zvaničnik NATO-a potvrđuje da je posvećenost SAD jasna, da su prilagođavanja rutina, a novoformirana misija Istočna straža pojačava budnost nakon incidenata sa dronovima. Ova misija, najavljena prošlog meseca, uključuje stalno patroliranje borbenim avionima i radarskim sistemima duž celog istočnog krila, od Baltika do Crnog mora. Republikanski lideri Kongresa Rodžer Vicker i Majk Rodžers osuđuju potez kao podrivanje odvraćanja od Rusije i slabljenje Trampovih pregovora sa Putinom, tražeći hitno pojašnjenje od Pentagona. Oni tvrde da slanje signala slabosti Moskvi u trenutku kada Tramp vrši pritisak za mirovni sporazum u Ukrajini može ohrabriti dalju agresiju. Poljski ministar Kosinijak-Kamiš kaže da nema informacija o smanjenju, dok Tramp navodi da mogu dodati više trupa u Poljskoj. Litvanija i Estonija nemaju promena i fokusiraju se na sopstvenu odbranu. Slovačka ističe da odluka ne utiče na njih, jer Španija predvodi njihovu brigadu. Italijanski ministar Kroseto napominje da Evropa mora preuzeti odgovornost, a fokus SAD na Kini je stara priča još od Obame. On podseća da je „pivot ka Aziji“ započet još 2011. godine, ali da je rat u Ukrajini privremeno zaustavio taj proces.

Strateški kontekst

Trampova administracija od januara 2025. poziva Evropu da ispuni 2% BDP za odbranu, a ovo smanjenje je deo šire preorjentacije. Godine 2022. poslato je preko 4.000 vojnika u Rumuniju nakon 2022, dok je 2025. fokus na Kini i Meksiku. NATO vežbe Steadfast Dart 2025 u Rumuniji pokazuju spremnost. Ove vežbe, održane u februaru na poligonu Smardan kod Galaća, uključile su preko 10.000 vojnika iz 12 zemalja i simulirale odbranu od hibridnih napada – kombinacije konvencionalnih snaga, dronova i sajber operacija. Istočnoevropske zemlje brinu se zbog navodnih ruskih provokacija, ali zvaničnici ističu da je Evropa spremnija nego ikad. Od 2022. godine, evropske članice NATO-a povećale su budžete za odbranu za preko 600 milijardi evra, a mnoge su dostigle ili premašile cilj od 2% BDP-a.

Šta znači za region?

Rumunija dobija naprednu PVO od SAD kao pozitivan aspekt. Ovi sistemi, uključujući najnovije verzije Patriota, biće integrisani u nacionalnu mrežu do kraja 2026. godine. Analitičari upozoravaju da bi Rusija mogla testirati NATO granice češćim incidentima, posebno u Crnom moru. Inicijativa NATO-a Istočna straža predstavlja novu misiju za 24/7 nadzor. Ona uključuje stalno prisustvo borbenih aviona u vazduhu, pomorske patrole i sajber odbranu.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *