Ova odluka je kako je navedeno deo strategije poznate i kao “Vojnik Budućnosti” koja ima za cilj da se formiraju snage od oko 100.000 ljudi, koje će uključivati i 30.100 pripadnika rezervnog sastava.
Kako su to zamislili odgovorilo je ministarstvo odbrane na poslaničko pitanje Džona Hila iz redova laburista inače sekretar za odbranu vlade u senci.
Džejms Hepi ministar za oružanse snage rekao je da vojska nastavlja primenu i implementaciju projekta “Vojnik budućnosti” koja će iznostiti 100.000 ljudi od čeha 73.000 pripadnika rezervnog sastava i 30.100 rezervista.
Vlada tadašnjeg premijera Borisa Džonsona je 2021. godine najavila da će smanjiti veličinu vojske sa 82.000 na 73.000 obučenih redovnih vojnika. Takođe je rečeno da će vojska biti modernizovana kako bi iskoristila prednosti novih tehnologija
U januaru 2023. godine, Komitet za međunarodne odnose i odbranu Doma lordova objavio je izveštaj pod naslovom „Odbrambena politika Ujedinjenog Kraljevstva: Od težnje do stvarnosti?“. Komitet se složio sa vladom da integrisanu reviziju treba preispitati u svetlu rata u Ukrajini.
Tvrdilo se da su se „strateške pretpostavke“ na kojima je zasnovan prethodni integrisani pregled sada promenile. U okviru svoje istrage, komitet je razmatrao pitanje veličine vojske.
U izveštaju se navodi da su neki od svedoka od kojih je saslušao iskaze izrazili zabrinutost zbog planova za smanjenje broja vojnog osoblja. To je uključivalo bivšeg načelnika štaba odbrane, generala ser Nika Kartera, koji je tvrdio da bi veličina vojske trebalo da bude „reda 80.000“ kako bi se osiguralo da Velika Britanija može da postavi punu diviziju trupa kao deo kombinovanih snaga NATO-a .
Komitet je takođe saslušao dokaze profesora Majkla Klarka, bivšeg zamenika generalnog direktora Kraljevskog instituta za ujedinjene službe, koji je tvrdio da bi vladina veličina cilja za vojsku bila dovoljna da postavi punu borbenu diviziju, ali ne bi ostavila dovoljan kapacitet za vojsku da uradi bilo šta drugo.