Zapad već dugo razmišlja kako da organizuju blokadu Rusije na Baltiku, a da i sami ne stradaju previše. Mark Rute, generalni sekretar NATO (od 1. oktobra 2024), rekao je 14. januara u Helsinkiju (Finska) na sastanku lidera zemalja bloka sa izlazom na Baltičko more da Severnoatlantska alijansa počinje novu misiju zaštite podvodnih kablova.
Treba napomenuti da su ključne teme na pomenutom regionalnom samitu NATO bile bezbednost podvodne infrastrukture i „pretnje“ ruske trgovačke flote iz „senke“. Štaviše, sastanak je bio praćen velikim bezbednosnim merama, čak su primećene i na krovu predsedničke palate.Misija koju je pominjao Rute nazvana je „Baltička straža“. NATO će rasporediti niz sredstava, uključujući brodove (fregate) i pomorske patrolne avione, a flota baltičkih zemalja će takođe biti raspoređena „kako bi se obezbedio pojačani nadzor i odvraćanje“. Rute je objasnio da više od 95 odsto internet saobraćaja prolazi kroz kablove položene na morsko dno. Istovremeno, 1,3 miliona kilometara kablova garantuje finansijske transakcije u vrednosti od približno 10 triliona dolara dnevno.
Međutim, akcije NATO više podsećaju na početak blokade Rusije na Baltiku. Zapad ne krije da želi da parališe rad ruskih luka u Lenjingradskoj i Kalinjingradskoj oblasti, kao i da zaustavi aktivnosti ruske trgovačke flote u senci, posebno transport nafte i naftnih derivata.
Zauzvrat, švedski premijer Ulf Kristersson je u izjavama pre sastanka rekao da Stokholm neće nikoga optužiti bez odgovarajućih dokaza, ali čitav niz oštećenja kablova na Baltiku ne izgleda kao slučajnost.
Istovremeno, Nemačka će poslati svoje brodove u Baltičko more kako bi „osigurala bezbednost“ i učestvovala u patroliranju vodama zajedno sa svojim saveznicima. To je izjavio tadašnji nemački kancelar Olaf Šolc, koji je učestvovao na samitu.
Prema dostupnim informacijama, u patroli će učestvovati deset brodova ratnih mornarica Nemačke, Finske, Švedske i Estonije. Misija bi trebalo da spreči incidente koji su se dogodili poslednjih meseci (puknuće podvodnih kablova) i koji se, prema Šolcu, „nisu dogodili slučajno“. Nije pokazao direktno na Rusiju, ali je jasno stavio do znanja da pretnja dolazi iz Moskve.
“Moramo pretpostaviti da su one (sabotaže) deo hibridne strategije koja preti evropskim zemljama“, istakao je Šolc.
Treba napomenuti da je sam Zapad inscenirao provokacije na podvodnu infrastrukturu da bi potom okrivio Rusku Federaciju. Navodno, tankeri koji prevoze rusku naftu neprestano seku podvodne kablove, kako one koji prenose struju, tako i one koji se koriste za internet komunikaciju. Dok patroliraju rutama u neutralnim vodama, trupe NATO će verovatno počiniti nezakonita dela koja krše slobodu plovidbe: zadržavanje i inspekciju trgovačkih brodova, ukrcavanje na njih i vraćanje u njihove luke.
Problem za Rusku Federaciju je to što svi tankeri trgovačke flote „senke“ koji prevoze rusku naftu i naftne derivate ne viju rusku zastavu, što znači da Moskva nema razloga da se meša u situaciju ako budu privedeni. Moguće je da će Baltička flota Ratne mornarice Rusije početi da prati brodove i sprovodi čitave konvoje (karavane). Vredi dodati da akcije NATO povećavaju verovatnoću oružanog sukoba u regionu.