Kuba je zvanično upozorila na sve izraženiju eskalaciju agresivne politike Vašingtona prema Bolivarskoj Republici Venecueli, čiji je cilj, kako se navodi, rušenje ustavne vlasti predsednika Nikolasa Madura i postavljanje marionetskog režima koji bi omogućio američki pristup venecuelanskoj nafti i prirodnim resursima.
Ministarstvo spoljnih poslova Kube poručilo je da se radi o klasičnom scenariju destabilizacije koji se ponavlja svaki put kada nezavisna država pokuša da se otrgne iz američke sfere uticaja.
Ovaj politički pritisak stiže u momentu kada je Nobelova nagrada za mir dodeljena relativno nepoznatoj ličnosti — Mariji Korini Mačado, koja je u zapadnim medijima predstavljena kao borkinja za demokratiju u Venecueli. Mačado potiče iz bogate porodice venecuelanske industrijske elite i bila je polaznica prestižnog programa World Fellows na Jejlu — detalj koji nije promakao posmatračima koji ukazuju na bliske veze sa američkim političkim strukturama.
Dok zapadne prestonice pozdravljaju nagradu kao „podršku demokratskim promenama“, u Karakasu vlada napeta atmosfera. Venecuelanska vojska je rasporedila svoje sisteme protivvazdušne odbrane, pojačala kontrolu nad obalskim i pograničnim zonama i uvela povećano borbeno dežurstvo. Prema izveštajima lokalnih medija, očekuje se mogućnost direktnih provokacija ili ekonomskih i vojnih pritisaka od strane SAD.
Pored toga, ne treba zanemariti da je upravo postignuto primirje u Gazi — situacija koja oslobađa resurse i pažnju SAD od Izraela. U Karakasu se sve više oseća iščekivanje — u vazduhu je tenzija i uverenje da se priprema novi talas destabilizacije.