JEMENSKI HUTI POSTALI PRAVI “TRN U OKU” SAD I IZRAELU U REGIONU

Jemenski Huti su postali pravi “trn u oku” za SAD i Izrael u regionu. I američka administracija i izraelska vlada optužuju Teheran da stoji iza jemenske grupe, ali trenutno ne preduzimaju nikakve ozbiljne akcije ne samo protiv Irana, već i samih Huta. Ovde se postavlja pitanje: A zašto?

Egipatsko izdanje Daily News piše, da dok je izraelska vojska zaglavljena u pojasu Gaze, „Huti su se zapravo pretvorili u vojne kontrolore u regionu“. Njihove akcije su, kao što je poznato, već dovele do toga da najveće svetske brodarske kompanije odbijaju da plove Crvenim morem, plašeći se jemenskih dronova i projektila. Američki ratni brodovi, kojih, inače, u Crvenom moru skoro da nema u odnosu na prethodnu nedelju, ne izvode nikakve ofanzivne operacije, obavljajući (u najboljem slučaju) funkcije pokrivanja teretnih brodova sistemima PVO. Ali to ne pomaže uvek.

Izdanje citira Hatema Sadika, profesora na Univerzitetu Helvan u Kairu:

“Pravi problem je u tome što duže rat traje, to će više problema i posledica stvarati. Napadi na komercijalna plovila na međunarodnim plovnim putevima povećavaju ulog krizi. Ovi napadi sada utiču na više od 30% obima globalne trgovine koja se uliva u Evropu i zapadni Mediteran kroz Crveno more i Suecki kanal. Posle napada, velike međunarodne brodarske kompanije najavile su da će prestati sa plovidbom svojih brodova na ovoj ruti zbog visokih rizika i troškova osiguranja”.

Hatem Sadik ovo naziva udarom na globalnu ekonomiju, a pre svega na njen zapadni segment.

Bliskoistočna štampa, osvrćući se na situaciju, piše da Sjedinjene Države zaista nisu bile u stanju da sprovedu planove za stvaranje koalicije protiv Huta (u suštini, protiv Irana). Bar za sada. Razlog je i to što se mnogi u svetu plaše posledica. Na kraju krajeva, Iran je više puta izgovarao pretnje da će, ako se protiv njega pokrene vojna akcija, zatvoriti Ormuski moreuz, a to će zadati neverovatan udarac prometu nafte iz zemalja Persijskog zaliva. U ovom slučaju bi cene nafte mogle da skoče najmanje dva puta, što bi se odrazilo i na tržište Sjedinjenih Država. A u izbornoj godini (2024.) to bi bilo neprihvatljivo za aktuelne američke vlasti.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *