Izraelska vojska saopštila je u sredu da je preuzela kontrolu nad strateškim koridorom duž granice Gaze sa Egiptom kako bi presekla tunele za krijumčarenje dok pokušava da uništi militantnu grupu Hamas u ratu koji je sada u osmom mesecu.
Zauzimanje Filadelfijskog koridora moglo bi da zakomplikuje odnose Izraela sa Egiptom, koji se žalio na napredovanje Izraela prema njegovoj granici. Izrael kaže da je koridor preplavljen tunelima u koje je dopremano oružje i druga dobra za Hamas — uprkos višegodišnjoj blokadi koju su nametnuli Izrael i Egipat.Izrael je takođe produbio svoj upad u grad Rafa na jugu Gaze, gde stotine hiljada traže sklonište od borbi i gde je pojačano nasilje poslednjih dana ubilo desetine Palestinaca. Vojska je saopštila da se peta brigada — do nekoliko hiljada vojnika — pridružila trupama koje deluju u gradu u utorak.
Egipat kaže da bi svako povećanje trupa u strateškoj pograničnoj oblasti prekršilo mirovni sporazum zemalja iz 1979. godine. Već se žalila da je Izrael preuzeo granični prelaz Rafa, jedini prelaz između Gaze i Egipta.
„Koridor Filadelfija služio je kao linija kiseonika Hamasa kroz koju je Hamas redovno krijumčario oružje u Gazu“, rekao je glavni portparol izraelske vojske, kontraadmiral Daniel Hagari.
Izraelski vojni zvaničnik rekao je da je Izrael obavestio Egipat o preuzimanju vlasti. Pronađeno je oko 20 tunela, uključujući neke ranije nepoznate Izraelu, kao i 82 pristupne tačke tunelima, rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti u skladu sa vojnim propisima. Nije bilo jasno da li su tuneli trenutno u upotrebi.
Koridor je deo veće demilitarizovane zone duž cele granice između Izraela i Egipta. Prema mirovnom sporazumu, svakoj strani je dozvoljeno da rasporedi samo mali broj vojnika ili graničnih stražara u zoni, iako se ti brojevi mogu izmeniti zajedničkim dogovorom. U vreme sporazuma, izraelske trupe su kontrolisale Gazu, sve dok Izrael nije povukao svoje snage i naseljenike 2005. godine.
Egipatska državna televizija Al-Qahera News izvijestila je da “nije bilo komunikacije sa izraelskom stranom” o navodima o pronalaženju tunela na granici. Egipat je više puta izražavao zabrinutost da bi izraelska ofanziva mogla da gurne Palestince preko granice – scenario za koji Egipat kaže da je neprihvatljiv.
Uski koridor — u delovima širok oko 100 metara — proteže se dužinom od 8,6 milja od strane Gaze od granice sa Egiptom i uključuje prelaz Rafa u Egiptu.
Hamas ima slobodnu kontrolu nad granicom od svog preuzimanja Gaze 2007. godine.
Tuneli za krijumčarenje iskopani su ispod granice Gaze i Egipta kako bi se zaobišla izraelsko-egipatska blokada, nametnuta nakon što je Hamas preuzeo vlast. Neki od tunela su bili dovoljno veliki za vozila. Hamas je donosio oružje i zalihe, a stanovnici Gaze su krijumčarili komercijalnu robu, od stoke do građevinskog materijala.
To se promenilo tokom protekle decenije, dok se Egipat borio protiv islamskih militanata na Sinaju. Egipatska vojska zauzela je tunele i uništila ih na stotine.
Izraelski vojni zvaničnik je rekao da je Izrael takođe preuzeo “taktičku kontrolu” nad Tel al-Sultanom, kvartom na severozapadnoj ivici Rafe. Ali on je rekao da upad u grad ostaje „operacija ograničenog obima i intenziteta“.
Portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je da bi zauzimanje Filadelfijskog koridora bilo u skladu sa „ograničenom“ kopnenom operacijom o kojoj su izraelski zvaničnici obavestili tim predsednika Džoa Bajdena za grad Rafa.
„Kada su nas obavestili o svojim planovima za Rafu, to je uključivalo kretanje tim koridorom i izlazak iz samog grada kako bi izvršili pritisak na Hamas u gradu“, rekao je Kirbi novinarima u sredu.
U međuvremenu, borbe se nastavljaju. Ministarstvo zdravlja Gaze saopštilo je da su u očiglednom izraelskom napadu poginula dva člana ekipe hitne pomoći na putu da evakuišu žrtve u Tel al-Sultanu.
Ranije u sredu, visoki izraelski zvaničnik rekao je da će rat verovatno trajati do kraja godine – sumorno predviđanje sukoba koji je ubio desetine hiljada ljudi, produbio globalnu izolaciju Izraela i doveo region na ivicu šireg požara.
Izraelski savetnik za nacionalnu bezbednost, Cahi Hanegbi, rekao je za javni radio Kan da „očekuje još sedam meseci borbe“ za uništavanje vojnih i upravljačkih sposobnosti Hamasa i manje militantne grupe Islamski džihad.
Vojska je od početka govorila da će „rat biti dug“, rekao je on. „Oni su 2024. odredili kao godinu rata.
Hanegbijeve primedbe pokreću pitanja o budućnosti Gaze i o ulozi koju će Izrael igrati u njoj. Sjedinjene Države, glavni saveznik Izraela, zahtevale su da premijer Benjamin Netanjahu odluči o posleratnoj viziji palestinske teritorije. Netanjahuov ministar odbrane i glavni partner u vlasti upozorili su da mora da preduzme korake kako bi osigurao da Izrael ne zaglavi u Gazi na neodređeno vreme.
Rat je već razorio urbani pejzaž Gaze, raselio većinu stanovništva i izazvao humanitarnu katastrofu i raširenu glad. To je otvorilo Izrael za međunarodno pravno ispitivanje, a svetski sudovi su ga krivili za njegovo ratno ponašanje, izazvalo je nesuglasice sa Belom kućom, a u utorak je podstaklo tri evropske nacije da formalno priznaju palestinsku državu.
Izrael kaže da mora da demontira poslednje preostale bataljone Hamasa u Rafi i da će tražiti neograničenu bezbednosnu kontrolu nad pojasom Gaze, čak i nakon završetka rata. Ipak, tek treba da postigne svoje glavne ciljeve demontaže Hamasa i vraćanja desetina talaca zarobljenih u Hamasovom napadu 7. oktobra 2023. godine koji je pokrenuo rat.
Izvan Rafe, izraelske snage su se i dalje bore protiv militanata u delovima Gaze za koje je vojska saopštila da je preuzela kontrolu pre nekoliko meseci — potencijalni znaci pobune niskog nivoa koji bi mogao zadržati izraelske trupe angažovane na toj teritoriji.
Borbe u Rafi raselile su milion ljudi, kažu Ujedinjene nacije, od kojih je većina već raseljena iz drugih delova Gaze.
Stanovnici kažu da su u toku borbe u centru grada i na periferiji Tel al-Sultana, istog kvarta u kojem je izraelski napad tokom vikenda zapalio požar koji je zahvatio logor za raseljena lica, ubivši na desetine ljudi. Izrael je rekao da istražuje i da je požar možda izazvan sekundarnom eksplozijom.
Plutajući pristan koji su izgradile SAD da bi doprele pomoć na teritoriju oštećen je u lošem vremenu, što je još jedan nedostatak napora da se donese hrana izgladnjelim Palestincima. Kopnene prelaze u Gazi sada u potpunosti kontroliše Izrael.
SAD i drugi saveznici upozorili su na potpunu ofanzivu u Rafi, pri čemu je Bajdenova administracija rekla da bi to prešlo „crvenu liniju“ i da odbija da obezbedi ofanzivno oružje za takav poduhvat. Ali do sada nije pokušala da zaustavi napredovanje Izraela.
Prošle nedelje, Međunarodni sud pravde naredio je Izraelu da zaustavi ofanzivu na Rafa u okviru slučaja Južne Afrike koji optužuje Izrael da je “počinio genocid” nad Palestincima u Gazi, optužbu koju Izrael poriče.
Rat je počeo kada su militanti upali u južni Izrael 7. oktobra 2023. go0dine, ubivši oko 1.200 ljudi, većinom civila, i uzevši oko 250 talaca. Više od 100 je oslobođeno tokom novembarskog primirja u zamenu za Palestince koje je zatvorio Izrael.
Izraelska ofanziva kao odgovor na napad ubila je najmanje 36.096 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila. Izrael kaže da je ubio 15.000 militanata.