Izrael traži još jedno produženje roka za povlačenje svojih jedinica iz južnog Libana, kaže zapadni diplomatski izvor, zahtev koji će verovatno izazvati novu zabrinutost u zemlji sa teškom istorijom izraelske okupacije.
Izraelske snage su trebale da se povuku sledeće nedelje, ali izvor je rekao BBC da Izrael želi da njegova vojska tamo ostane na pet pozicija još deset dana, do 28. februara.Sporazum o prekidu vatre kojim je okončan 14-mesečni sukob između Izraela i Hezbolaha posredovali su SAD i Francuska i stupio je na snagu 27. novembra.
To zahteva povlačenje izraelskih trupa iz južnog Libana i uklanjanje boraca Hezbolaha i oružja odatle.
U isto vreme, očekivalo se da će hiljade libanskih vojnika biti raspoređeno u regionu gde je Hezbolah decenijama bio dominantna snaga.
Prekid vatre je već jednom produžen – prvobitni rok je bio 26. januar – nakon što je Izrael rekao da libanska država nije u potpunosti primenila sporazum. Liban je optužio Izrael da odlaže svoje povlačenje.
Jedan od prioriteta nove libanske vlade je obnavljanje teritorijalnog suvereniteta zemlje, a vlasti oštro odbijaju još jedno odlaganje.
Predsednik Džozef Aun insistirao je u sredu da “nema istine” u izveštajima da je dogovoreno još jedno produženje, saopštila je njegova kancelarija. On je takođe „više puta naglašavao insistiranje Libana na potpunom povlačenju izraelskih trupa“ do utorka.
Kontinuirano prisustvo izraelskih trupa je izvor zabrinutosti za mnoge u Libanu, jer je Izrael okupirao jug zemlje 18 godina, između 1982. i 2000. godine.
Uprkos prekidu vatre, Izrael je nastavio da napada Hezbolah i obećao je da će izvršiti još napada na grupu koju podržava Iran kako bi je sprečio da ponovo naoruža ili obnovi svoje snage.
U sredu su izraelski ratni avioni probili zvučnu barijeru na maloj visini iznad glavnog grada Bejruta, prvi put od početka primirja.
Hezbolah, koji je militantni, politički i društveni pokret, ozbiljno je oslabljen u sukobu sa Izraelom, iako i dalje uživa značajnu podršku među šiitskim muslimanima u Libanu.
Dogovor o prekidu vatre je široko smatran predajom grupe, nakon što je njena infrastruktura i arsenal oružja iscrpljena, a stotine boraca i ključnih ličnosti ubijene, uključujući dugogodišnjeg lidera Hasana Nasralaha.
Sukob je eskalirao prošlog septembra, kada je Izrael pokrenuo intenzivnu vazdušnu kampanju širom Libana, ubio Hezbolahove visoke lidere i izvršio invaziju na južni Liban.
U ofanzivi je ubijeno oko 4.000 ljudi u Libanu – uključujući mnoge civile – i dovelo do raseljenja više od 1,2 miliona stanovnika, kažu libanske vlasti. Takođe je prouzrokovana šteta u vrednosti od nekoliko milijardi dolara.
Izraelski cilj u ratu protiv Hezbolaha bio je da dozvoli povratak oko 60.000 stanovnika koji su bili raseljeni iz zajednica na severu zemlje zbog napada grupe raketama, minobacačem i dronovima, kao i da ukloni svoje oružje i infrastrukturu iz oblasti duž granice.
Hezbolah je započeo svoju kampanju dan nakon napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, rekavši da deluje u znak solidarnosti sa Palestincima u Gazi.