Treći rat koji je u utorak u popodnevnim časovima pokrenuo Azerbejdžan da povrati preostali deo teritorije Nagorno Karabaha koji je pod kontrolom Jermenije pod svoju vlast izazvao je haos u Jervenu i masovne proteste protiv premijera Nikolaja Pašinjana.
Pašinjan koji je javno pozvao da ne namerava da ratuje protiv Azerbejdžana izazvalo je bes i revolt opozicije koja se okupila ispred parlamenta i sedišta vlade.Pašinjan je, doduše ne direktno nego indirektno optužio Rusiju za haos i podršku Azerbejdžanu i opoziciju koja je proruski nastrojena i koja je već protiv njega dizala nekoliko puta demonstracije najžešće u martu 2021 i sada u junu 2023. godine.
Pristalice opozicije sve su žešće u protestima, povremeno se gurkaju sa policijom, a zato vreme Nikolaj Pašinjan razgovara telefonom sa Entoni Blinkenom državnim sekretarom SAD i predsednikom Francuske Emanuelom Makronom.
S druge strane Turska je otvoreno podržala Azerbejdžan, a ruski predsednik Putin se ogradio da je i sama Jermenija priznala da je Nagorno Karabah deo Azerbejdžana.
Participants of the protest rally in Yerevan demand the resignation of Prime Minister Nikol Pashinyan, explaining that this is the only way to save Armenia and Nagorno-Karabakh pic.twitter.com/pz4IyWBfX5
— Sprinter (@Sprinter99800) September 19, 2023
Za to vreme protesti traju, a ovo je više nego dovoljan povod da se prikažu ukratko profili premijera Jermenije Nikolaja Pašinjana i predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.
O sukobu i relacijama Jermenija i Azerbejdžan govorio je za TV Front magistar međunarodnih odnosa Boško Jovanović koji je osvetlio dve ličnosti trenutnog sukoba Nikolaj Pašinjana premijera Jermenije i Ilhama Alijeva predesednika Azerbejdžana.
“Jermenski neuspeh proističe iz toga što je njihov premijer Pašinjan došao posle protesta na vlast pre tri godine , a svako ko dođe posle protesta na vlast, on radi za Džordža Soroša. Ne radi za narod, niti za interesnu grupu, već samo za Soroša. Predsednik Jermenije je u veoma dobrim odnosima sa Džozefom Bajdenom. Jermenija je članica ODKB. Putin je više puta rekao da će Rusija ispoštovati svoje savezničke dužnosti prema Jermeniji, ako Jermenija zatraži pomoć, ali pošto je Jermenija članica ODKB Rusi su čekali povod da se uključe u rat na strani Jermenije.
Clashes between Security Forces and protesters demanding resignation of Armenia PM.
— Aldin 🇧🇦 (@aldin_aba) September 19, 2023
Yerevan, Armenia pic.twitter.com/rWoxnKfkCz
Rusi imaju bazu u mestu Gjurmi, u Jermeniji , ali nisu koristili svoje trupe u ratu, iz prostog razoga, jer su procenili da je skroz glupo pomagati premijera koji radi za Zapad i predsednika koji im preti sa Bajdenom. Jermenski informacioni resurs – Bagramjan 26, je u kasnu jesen 2020 povodom mirovnog sporazuma koji su potpisali Jermenija, Azerbejdžan i Rusija, objavio veliki članak o tome kako je Rusija pomagala Jermeniju i Rusija je radila sve što je mogla u toj situaciji, jer nije mogla otvoreno da pomaže, jer nisu u stvoreni uslovi za to, ali je Rusija pomogla da Azerbejdžan dobije specijalna sredstva za rušenje bespilotnih letelica i naravno, granate za artiljeriju. Rusija bi naravno, još pomagala, i rat bi se možda drugačije završio da je na vlasti u Jerevanu bilo prorusko rukovodstvo koje nema nameru da prisajedini Jermeniju EU. Poraz se desio, kao što je objavljeno u tom članku, ne zbog Rusije, nego zbog grašaka u Jermeniji i Arcahu, kako Jermeni zovu Nagorno Karabah. To je prvi put da neko otvoreno kaže da Jermeni treba da se zamisle nad svojim greškama.Šta će dalje da se desi u Jermeniji? Očekujem da će proruska opozicija da preuzme vlast, ma koliko ljudi bili zadovoljni ekonomskim stanjem u Jermeniji i time što je Pašinjan uradio za ekonomiju. Ovo će sigurno dovesti do pada vlasti, kao što je neosnovano potpisivanje kumanovskog sporazuma dovelo do pada Miloševića i ovo će dovesti do pada prozapadnih političara. Jermenija mora da duboko razmisli ko joj je jedini saveznik, šta treba da uradi da to savezništvo bude još dublje, šire, bolje, da prizna svoje greške, da se za greške izvini, da bude malo manje jermenske mafije u “majčici Rusiji” ” i da se još više veže za Rusiju iako je Jermenija članica i ODKB i Evroazijske ekonomske unije. U budućnosti koja bi bila za jedno 20, 30 godina , ne možemo isključiti prisjedinjenje Jermenije Rusiji, jer u krajnjoj liniji, opstanak Jermenije kao države i izbegavanja 1915. godine i genocida koji su Turci počinili nad Jermenima, leži u Rusiji. Možda je jedini način da Jermeni opstanu biti sjedinjenje sa Rusijom” kaže Jovananović u podužem komenataru.
Što se tiče jermenskog rivala Azerbejdžana Jovanović navodi sledeće:
“Azerbejdžan ima veliki uticaj na tržištu gasa i nafte, ima veliku količinu novca. Azerbejdžan je išao logikom, da pošto su bogatiji, ima ih više i imaju više resursa, da je sada pravi trenutak da napadnu Jermene, jer su Jermeni izabrali prozapadnu političku elitu, pa da Rusija neće da se baš previše meša, što je bilo i tačno. I oni su ostvarili veliku nadmoć u vazduhu i bili su spremni da imaju veće žrtve od samih Jermena. To je bila kalkulacija koju su svesno napravili. Dobili su u Drugom ratu tri rejona. Mogu da kažu da su ostvarili neke pobede i Ilham Alijev može da kaže da mu je ovo najveći uspeh. Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev je bivši profesor na MGIMO-u. Njemu to izaziva vrlo prijatne emocije. Zašto sam pomenuo Jermeniju i Azerbejdžan, jer su se svi sad setili da bi ta država mogla da zameni ruski gas i naftu, a do tad je Azerbejdžan bio diktatura i kao nećemo da se sa njima družimo. Tako su u Evropi mislii. Pričati o Jermenima bez Azerbejdžanaca nije moguće. Oko 2 miliona Azerbejdžanaca živi u Rusuiji , takođe i Jermena. Azerbejdžan ima odlične veze sa Turskom, Rusijom i Izraelom”, zaključuje na kraju razgovora Jovanović