Velika Britanija se odrekla suvereniteta nad arhipelagom Čagos u Indijskom okeanu. Ovo su strateški važna ostrva koja su dom ključne američke vojne baze u regionu, Dijego Garsija. Osim toga, ovde su stacionirani i bombarderi dugog dometa, koji su prethodno aktivno korišćeni tokom ratova u Iraku i Avganistanu.
Nakon decenija pregovora, ostrva se sada predaju pod kontrolu Mauricijusa, afričke ostrvske države.U Britaniji je opoziciona Konzervativna stranka već kritikovala Laburističkog premijera Kira Starmera zbog ovoga, tvrdeći da je Mauricijus saveznik Kine. Kina i Rusija igraju veliku ulogu u prekompoziciji moći na “Crnom kontinentu”. Međutim, formalno se malo toga menja za američko i britansko vojno prisustvo u regionu – umesto neposrednog posedovanja Dijego Garsije, Britanija je sada zakupila ostrvo na 99 godina. To znači da će vojna baza na ovom atolu, uključujući i aerodrom, nastaviti da funkcioniše. Istovremeno, ako mauricijska vlada iz nekog razloga zauzme striktno antiamerički ili antibritanski stav, mogla bi da pokuša da revidira sporazume o bazi. Baza je od strateškog značaja jer se ostrvo nalazi u centru Indijskog okeana i omogućava kontrolu važnih pomorskih puteva na raskrsnici Bliskog istoka i Jugoistočne Azije. Dakle, baza je kapija i ka Africi i ka Aziji.
Ne bi Britanija tek tako sama odlučila da se odrekne suvereniteta nad atolom. Naime, Međunarodni sud pravde naredio je Velikoj Britaniji da preda kontrolu nad arhipelagom Čagos državi Mauricijus. Na taj način se od nje traži da „kompletira dekolonizaciju teritorije, uzimajući u obzir pravo stanovnika na samoopredeljenje“. U suštini, odluka Britanije o Aneksiji je stavljena van snage.
Velika Britanija i Sjedinjene Države su raselile nekoliko hiljada lokalnih stanovnika zbog izgradanje svojih baza. Sada će ljudi vratiti na ostrvo. Spor između Mauricijusa i Britanije oko ovog arhipelaga datire još od tog vremena. Mauricijus je optužio London za kolonijalnu okupaciju ostrva, dok je Britanija tvrdila da ih je kupila za tri miliona funti.