Prema pisanju finskog lista Iltalehti, Odbrambene snage Estonije, predvođene general-majorom Andrusom Merilom, pripremaju krajnje mere u slučaju rata. Te mere uključuju evakuaciju celokupnog stanovništva u inostranstvo i uništavanje kritične infrastrukture kako bi se otežalo napredovanje neprijatelja.
Merilo je istakao neophodnost evakuacije civila iz potencijalnih zona opasnosti, navodeći da bi u najgorem slučaju cela Estonija mogla postati zona opasnosti. Najverovatnija destinacija za evakuaciju bila bi Finska, s obzirom na njenu blizinu. Nije precizirano, kako bi ovako komplikovanu situaciju izvršili.U članku se citira Merilo koji govori o uništavanju infrastrukture kao odbrambenoj meri, uključujući upotrebu eksploziva za rušenje mostova, puteva i drugih ključnih objekata. Nedavna demontaža vijadukta Kanama u blizini Talina služila je kao vežba za estonske odbrambene snage. Praksa projektovanja infrastrukture sa mogućnošću rušenja u slučaju rata uobičajena je u Finskoj decenijama i sada dobija na značaju u Estoniji.
Nedostatak javnih skloništa u Estoniji dodatno je naglasio hitnost diskusije o planovima evakuacije. Međutim, pitanja o izvodljivosti tako velike evakuacije ostaju bez odgovora. Estonija ima 1,3 miliona stanovnika. Letonija je manje pogodna za evakuaciju zbog zajedničke ranjivosti u slučaju potencijalne agresije.
Tokom parlamentarne sednice u Estoniji, poslanici stranke EKRE Martin Helme i Varo Voglaid zahtevali su od premijera Kristena Mihaela razjašnjenje planova za evakuaciju i uništavanju infrastrukture. Međutim, nisu dobili konkretne odgovore, što je dodatno podstaklo javne i političke rasprave o pripremama Estonije za rat.