Donald Tramp je pokazao interesovanje za Grenland, najveće ostrvo na svetu koje pripada Danskoj. Ovo interesovanje moglo je biti motivisano velikim prirodnim resursima koji se nalaze na ovom ostrvu, uključujući plemenite metale i retke elemente, koji su neophodni za savremene tehnologije. Ipak, Grenland pruža i veći pristup Arktiku. Pa ovaj pritisak treba posmatrati i u strateškom smislu.
Izabrani predsednik SAD, Donald Tramp, iznenadio je svet svojim komentarima na račun Grenlanda, Paname, ali i Kanade. Najviše se pažnje pridaje njegovoj izjavi vezanoj za Grenland. Ostrvo je bogato vodom, ali i retkim elementima i metalima. Poseduje nalazišta retkih elementa kao što su itrijum, skandijum, neodimijum i disprozijum. Ovi elementi su ključni za proizvodnju mobilnih telefona, električnih vozila i drugih naprednih tehnologija. Zapravo, rudno bogatstvo Grenlanda predstavlja važan resurs za globalnu “Zelenu agendu”, ali i za proizvodnju modernih uređaja bez kojih je savremeni svet nezamisliv.
Grenland sadrži značajna nalazišta plemenitih metala, poput zlata i srebra, kao i potencijal za bakar. Njegove rezerve uranijuma su takođe velike, ali istraživanje i vađenje uranijuma je zabranjeno od 2021. godine. Pored toga, Grenland ima značajne količine titanijum-vanadijuma, koji je važan za industrije kao što su proizvodnja čeličnih legura. Time, ostrvo ima ogroman ekonomski potencijal u oblasti mineralnih resursa. Još jedan vredan resurs na Grenlandu je grafit, koji je ključan za proizvodnju baterija za električna vozila. Tu je i više od 8 miliona tona visokokvalitetnog grafita.
GRENLAND KAO MOST ZA ARKTIK
Ipak, ne treba zaboraviti da je Grenland i “prozor” za Arktik. Sporazum, koji je usvojen 1982. godine, reguliše prava na eksploataciju morskih resursa i određuje granice nacionalnih teritorija u okeanima. Sporazum omogućava obalnim državama da podnesu zahteve za proširenje svoje kontinentalne police na morskim područjima, kao što je područje Arktika. Danska, odnosno Grenland, polaže prava na velike površine okeana prema Polu po ovom osnovu. U tom kontekstu se može posmatrati pritisak i na Kanadu.
Mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, razmatraju Grenland kao važan izvor strateških resursa. Zahtevi za kontinuiranim istraživanjem i eksploatacijom resursa Grenlanda rastu u skladu sa sve većom potrebom za rudnim sirovinama. Ipak, iz računice se ne sme isključiti ni Arktik. U strateškim projekcijama SAD, Donald Tramp može biti predsednik čijoj će se ličnosti i porivima pripisati imperijalističke težnje ove zemlje. Dok su Demokrate i Republikanci svoje ratove započinjali propagandnim kampanjama o humanosti i demokratiji, Trampove pretnje su neposredne.
Čovek je po prirodi alavo biće! Nije mu dovoljno ono što mu je dovoljno za normalan život nego uvek želi više od toga. To ga pokreće na rad, istraživanja, a u krajnjem slučaju i na otimanja od drugih. Alavost, koja pokreće na rad i istraživanja unapredđuje i tehnologiju. Državu čini skup pojedinaca pa su i države takve uslovno od spoja tehnologije i alavosti. Dakle, u početnoj alavosti je pozitivnost, razvoj tehnologije i boljitak života. Ali u ovome dvome jeste i negativnost – previše alavosti i otrgnuta tehnologija mogu nas uništiti zajedno sve. Crno i belo (jin i jang) što bi se rečitovalo! / Amerika ima tehnologiju ali ima i neizmernu alavost!?