KOMENTAR: Razneta skladišta, municija sa osiromašenim uranijumom i nukelarni oblak! Šta je istina?

Nedavno raketiranj vojnih skladišta u Ternopolju i Hmeljnickom u zapadnoj Ukrajini, koja su izenanda zasuta krstarećim raketama H-22 lansiranim iz bombardera TU-22 ustalasala su javnost u Rusiji, Ukrajini, ali i u Srbiji.

Posebno je to krenulo u Srbiji gde su svi odjednom, počeli da pričaju, ali se u medijima zvanično o tome nije ni govorilo, pričalo, ali u naformalnoj komunikaciji na društvenim mrežama itekako se govorilo.

Šta je zapravo istina o tome, govorio je za TV Front vojni komentator Boško Jovanović koji smatra da je to obična priča koja nema nikakvo utemeljenje u javnosti i o tome je dao svoju kratku analizu:

“Ta pečurka kao da ide prema Srbiji, to su preneli pojedini mediji, a u to može da poveruje neko samo površan ko ne prati dešavanja u Ukrajini. Inače Ukrajinci su dve do tri nedelje ranije krenuli u priču da se sprema nuklearni napad na Ukrajinu, a znamo za izjavu britanskog ministra odbrane Bena Volasa da svaki radioaktivni oblak koji pređe na zemlju članicu NATO smatraće se kao povod za rat.

Ja sam dobro proučio taj plan, on je moguć, a Ukrajincima je bitno da se raširi priča o nuklearnom napadu, nuklearnom oblaku. Dobijam pitanja da li sam dobio tu vest. Tu vest je prenela Pravda.ru koja nema nikave veze sa sovjetskom Pravdom i Hindustan tajms.

Ovde mora da se razume da je razlika između atomske bombe i nuklearne centrale velika. Černobilj je bio više puta jači od nuklearne bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki. Recimo kad se desila nesreća u Fukušimi u Japanu 2011. godine oni su imali rezervoare za radioaktivnu vodu, pa su to sprečavali, pa su hteli u okean da puste. To bi bio problem da se radiokativna voda pusti u okean, ali ta eksplozija koja se desila u tom skladištu, digla se panika od strane Ukrajinaca iako je zvanična vlast ćutala. Da je zaista nešto bilo povezano sa nukelarnom energijom, ne bi ukrajinske vlasti ćutale. Ali pre dve- tri nedelje je počelo da se priča o toj navodnoj ruskoj pretnji i da se priprema javnost. Kontaktirao sam drugaricu u Kijevu, rekal je da informaciju te vrste nije čula.

Kada se desio Černobilj vetar jeste nuklearni oblak odneo u Belorusiju, a koliko je Černobilj udaljen od Belorusije? Mislim u principu 50 km. To je snaga nekoliko nuklearnih bombi i vetar to nije dalje odneo i bilo je malo teritorije Rusije. Hoću da kažem sledeću stvar, da sam ja sa mojim prijateljem velikim stručnjakom za nuklearnu energiju Vojinom Joksimovićem pričao o tome i rekao je da je direktno od nuklearne eksplozije u Černobilju umrlo 3.000 ljudi, a ostali od stresa. Čak i da oblak ide ka Rumuniji to bi NATO, britanski tabloidi vrlo rado preneli. Da stigne do Srbije je malo verovatno, daleko smo od toga, a i oblak da postoji nije te jačine. Nema razloga za paniku, ali ljudi su površni. Nikakvog nuklearnog oblaka koji ide prema Srbiji nema, jer taj oblak koji se možda napravio može da bude u krugu 25 km. Nije to nikakva snaga i količina koja bi mogla nas da ugorzi.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *