Upotreba taktičkih balističkih raketa ATACMS koje je Ukrajina upotrebila prvi put u utorak 17.10. 2023 rano ujutro u tri sata po lokalnom vrmeneu na helikoptersku bazu Berdjansk koja je najznačanije vojno uporište i najzaslužnija za slamanje junske ofanzive Kijeva za trenutak je zasenila aktuelno ratište Bliskog istoka.
Snimak lansiranja tri rakete obeležio je 17.10. 2023. Glavna tema bila je kako su i kada rakete stigle u Ukrajinu i kako je Vašingotn odobrio slanje ovih raketa Kijevu ikao je tokom posete Zelenskog Vašingtonu bilo reči da SAD neće ove rakete dati Ukrajini. Da li se na tome sve završilo? Nije.Portal Politiko doneo je nove skrivene detalje oko ove priče. Naime sredinom jula 2023, Bajednov savetnik za Nacionalnu bezbednost Džejk O Saliven bio je azbrinut jer ukrajinska vojska obučena na Zapadu i optremljena savremenim zapadnim tenkovima nije uspela da probije ruske linije na istoku Ukrajini. Sve se odvijalo sporo, vreme je isticalo, a od znatno zauzete teritorije nije bilo ništa.
Saliven je od svojih saradnika tražio da smisle koje dodatno oružje bi moglo da pomogne Ukrajincima da pogode ciljeve duboko iza ruskih linija odbrane i time naruše borbendi poredak i omoguće proboj.
U ovaj plan kako navodi Politiko uključili su se Pentagon, Stejt Department i Savet za nacionalnu bezbednost. Rešenje je nađeno u raketama dugog dometa koje koriste američki taktički raketni sistemi M-270 poznati pod nazivom MLRS. Ideja je nađena u raketama ATACMS koje SAD imaju na zalihama, a dostavila bi se raketa srednjeg dometa. inače ovakva raketa sa bojevom glavom sadrži stotine kasetnih bombi koje bi mogle da pogode ciljeve udaljene i do 300 km.
Odluka je doneta da se Kijevu pošalju starije verzije raketa pre svega protivpešadijska/protivoklopna municija. Pošto je dato zeleno svetlo odluku je trebalo držati u strogoj tajnosti. Pritisak medija kako je ofanziva tonula je rastao posbeno uoči posete zelenskog Vašingtonu.
Vašington je bio svestan da će isoruka ovih raketa označiti eksalaciju sukoba, ali će ujedno dati Kijevu snagu i sposobnost da napada ruske ciljeve daleko iza linije fronta posbeno zone snabdevanja, baze, komunikaciona čvorišta daleko od linije fronta. To se upravo i dgodilo kada je uništeno 9 borbenih helikoptera kod Berdjanska i 9 kod Luganska.
Amerikanci su ćutali zapravo kao faktor iznenađenja. Pentagon i ukraijsnki generalštab smatrali su da bi obelodanjivanje da je Kijev dobio ove rakete značilo upozorenje da se veća vojsna skaldišta municije, opreme, koncentracije borbene tehnike i ljudi premste na bezebednija mesta van dometa ovih raketa.
Kijev je od samog početka želeo ove rakete ATACMS. O tome se u Vašingtonu vodila žestoka debata skoro dva meseca kada je američki predsednik Bajden prelomio i dao zeleno svetlo da se rakete prebace u Kijev. Dok su političari bili “ZA”, Pentagon odnsono sekretar Lojd Ostin i bivši načelnik združenog generalštaba general Mark Mili su se protivili tome. Glavni razlog opiranja bilo je da se američke rezerve održe dovoljno velikim u slučajevima koji su se mogli pojaviti negde drugde u svetu.
Najpre je učinjena priprema. Prvo što je urađeno u julu mesecu Kijevu je poslata kasetna artiljerijska municija kalibra 155 mm koja je korištena u gađanju ruske linije, Verzija sa kasetnom municijom koja se otvara nad samom metom je bila najefikasnije opravdanje za gađanje otvorenih skladišta iza ruskih linija fronta.
Konkretna odluka doneta je bila 28. avgusta i dodata je na dnevni red sastanka Saveta za nacionalnu bezbednost. Na sastanku 30. avgusta, komitet je jednoglasno odobrio slanje oružja. Ostin, Mili i državni sekretar Ent oni Blinken — koji je dugo podržavao slanje ATACMS svi su podržali predlog.
Bajden je preneo vest ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom na sastanku u Beloj kući 21. septembra: Ukrajina bi dobila verziju ATACMS-a,dugog dometa koju je Kijev toliko dugo tražio.
Američki zvaničnici su tajno odobrili slanje ATACMS u paketu pomoći objavljenom 21. septembra, u kategoriji kasetne municije. Administracija je obavestila brojne članove Kongresa u poverljivom izveštaju kako bi sprečila curenje informacija.
Odluka o slanju oružja došla je u trenutku kada je Bajdenova administracija bila zabrinuta zbog ruskog gomilanja trupa i opreme za konačni slom ukrajinske ofanzive
U narednim nedeljama se očekuju novi napadi duž stotina kilometa ukrajinskih linija fronta, zbog čega je od ključne važnosti da Ukrajina ima ATACMS većeg dometa za pogađanje aerodroma i skladišta municije kako bi se umanjile ruske logističke prednosti, piše Politiko.
Iako zvaničnici Bajdenove administracije ne misle da Ukrajina može da postigne svoj cilj rušenje ruskog kopnenog mosta do Krima pre nego što nastupi zima i zaustavi kontraofanzivu, nadaju se da će rakete ATACMS pomoći u ublažavanju bilo kakve ruske prednosti i kupiti Kijevskim snagama neko vreme da povrate dodatnu teritoriju .
Američki zvaničnici i dalje zahtevaju od Ukrajine da se uzdrži od upotrebe američkog oružja za napade unutar teritorije Rusije, ali nema ograničenja za korišćenje projektila za gađanje ciljeva u Ukrajini i na poluostrvu Krim.
Kijev je takođe pristao da prati gde njegove snage ispaljuju rakete ATACMS sa kasetnim bombama.