Ukrajina posle četiri meseca do pokretanja čuvene ofanzive sve više težište sukoba prenosi na Crno more, gde iznenadnim napadima i prepadima stvara veliku glavobolju Crnomorskoj floti
Priča o eskalaciji rata na Crnom moru počela je onog trenutka kada je Rusija obelodanila da izlazi iz “Žitnog sporazuma”. Iako su svi očekivali da će Rusija napadati inostrane brodove to se nije desilo, ali je usledilo nešto drugo – napadi po ukrajinskim lukama.
Prvo je napadnuta Odesa, a onda su se napadi proširili na Odeski džep na rečno- pomorske luke u Dunavskom (Sulinskom) kanalu Izmail i Reni. Istina, uništena je prvo bila sva lučka infrastruktura za pretvoar žitarica i skladišta, a onda se pristupilo temeljnom razaranju kompletne lučke infrastrukture.
Razaranja već traju više od mesec dana, a u plamenu i jurišima dronova kamikaza nestaju zgrade, dokovi i radinoce. Rusija je navela da je glavni razlog serije napada, jer se ove luke koriste kao prikrivene radionice za opravku i konstruisanje površinskih besposadnih pllovila.
Iako je Rusija izvodila skoro svakodnevno napade dronovima kamikazama Geran-Šehid 136 ni Ukrajina nije sedela skrštenih ruku. Slala je talase dronova prema Krimu, a izvela je i propagandno iskrcavanje na severozapadnu obalu Krima.
Posle više od godinu dana aktiviran je ponovo napad na Zmijsko ostrvo, odkale je ukrajinska vojna obaveštajna služba GUR napravila ishodišnu tačku za prebacivanje diverzantskih grupa moraričke pešadije njih oko 1.000 koji su završili obuku u Velikoj Britaniji pod kontrolom britanskih instruktora iz jednice Komando 45 SBS, kao i pripadnika norveške mornaričke pešadije.
Akcija koja je označila da i Ukrajina želi da preduzme inicijativu bilo je zauzimanje napuštene naftne plaftorme u Crnom moru “Kule Bojka”. Naime, grupa ukrajinskih diverzanata na američkim jurišnim čamcima Willard Sea Force koji su naoružani teškim mitraljezima Broving kaliba 12,7 mm ili automatskim bacačima granata Mk-19 iskrcali su se na napuštenu naftnu platformu za bušenje nafte i gasa u blizini obale Krima u Crnom moru.
Inače ovu platformu Rusija je zauzela 2015, apod punu kontrolu kada je počeo rat u Ukrajini. Rusija se inače posle potpisvanja Žitnog sporazuma, povukla sa tih bušotina, a ono što je ostalo interesantno bilo je i zaplenjena vojna oprema na njima nevođena raketna zrana za saćaste lansere i radio-elektronsku stanicu Neva koja je pratila pomorski saobraćaj u severozapadnom delu Crnog mora.
Zapravo Rusija iako nije bila prisutna na tim plafromama, koristila ih je kao OSOJ (obalsko osmatranje obalsko javljanje) za praćenje kretanja brodova. U prevodu bi mogli reći i istoureno osmatračko mesto.
Inače Rusija je već sa Ukrajinom u dva navrata imala okršaj iznad Crnog mora u blizini Zmijskog ostrva koje je sad isturena tačka za ukrajinske operacije na Crnom moru.
U prvom sukobu ruski Su-30SM napao je nekoliko ukrajinskih desantnih čamaca koji su krenuli na zadatak. Tom prilikom sa jednog od čamaca lansirana je i PVO raketa, koja je oštetila letelicu, koja se zatim povukla, kao i Ukrajinci. Nedvno je SU-24M Crnomorske flote zasuo desantne čamce kasetnom municijom.
Su-24M je bacio četiri kasetne bombe RBK-500PTAB-1M sa protivoklopnim kumulativnim elementima na grupu čamaca jugoistočno od Zatoke. Kao rezultat toga, tri ukrajinska čamca su odmah potonula na dno zajedno sa desantom, a ostali su se okrenuli i otišli u pravcu Vilkova.
Inače početkom septembra meseca Ukrajina je lansirala dve modifikovane PVO rakete S-200 na Krimiski most. Tada je aktiviana bila 31. divizija PVO koja štiti Krim.Inače Krim je i 30 avgusta bio meta napada krstarećim raketama lansiranim sa jurišnika Su-24M zbog čega je FRusija u nekoliko navrata izvodila raktne udare odmazde po aerodromima u centralnoj Ukrajini.
Ono što će biti svakako zanimljivo u ovoj celoj priči jeste to da li je pre poslednjeg napada bilo obaveštajnog izviđanja strateškim bespilotnih letelica i izviđačkih aviona nad Crnim morem.