Da li se neko seća brane Kahovka? Kada bi većinu pitali, retko ko bi mogao da se seti te priče iz maja 2023 kada je brana iznenada popustila i poplavila sve nizvodno uključujući i grad Herson sve do Crnog mora.
Rusija i Ukrajina se i dalje optužuju za ovu akciju, jer svaka strana je navodno imala svoj motiv. Rušenje brane s druge strane imalo je i svoje efekte.
Prvi: značajno je opao nivo reke Dnjepar, koja je do tad u uslovima kakvi su bili visoki vodostaj bez mostova bilo skoro nemoguće preći i gumenim desantnim čamcima, a prebacivanje tehnike skoro bilo i nemoguće.
Drugi: brzina rečne struje koja je bila znantno veća otežavala je prelazak i premošćivanje Dnjepra.
Inače posle par meseci od rušenja brane, kada je propala ona čuvena kontraofanziva u Zaporožju, ukrajinski generalštab okrenuo se Hersonskom pravcu, kao najkraćoj ruti prema Krimu.
U tu svrhu u Velikoj Britaniji obučeno je više od 3.000 pripadnika mornaričko desantne pešadije, koji su kasnije iskorišteni za stvaranje dva mostobrana na desnoj obali reke Dnjepar.
Treba dodati da su ukrajinski inženjerci imali i obuku u Nemačkoj u savladavanju i prelasku reka, upotrebi skela i pontonskih mostova.
Inače, već duže vreme ukrajinska vojska izvodi obuku pre svega 47. inženjerijske brigade sa pontonskim mostovima, pontonima i skelama u operaciji za savladavanje reke Dnjepra.
Posebna naglasak imala je 808. pontonjerska četa ukrajinske vojske koja je uvežbavala postavljanje pontona i prebavivanje teške borbene tehnike s jedne strane reke na drugu.
Ovde treba dodati da je Ukrajina još od juna počela intenzivno od nekih članica NATO da dobija inženjerijsku opremu, pontonske mostove, skele, čamce i tehniku potrebnu za prebacivanje tehnike i trupa preko reke Dnjepar. U zimu 2022/2023 se iz vojnih skladišta pojedinih evropskih armija prebacivali i lansirni mostovi koji su trebali da se iskoriste u prodoru prema Krimu za savladavanje velikih rovova.
Sve ovo ukazuje da Ukrajina ne odustaje od planova, o čemu sam znatno ranije pisao i govorio da se pokuša zauzimanje Krima, kao centralne tačke-centra gravitacije-cilj ruskog osvajanja Ukrajine i na taj način pošto je nemoguće zauzeti Lugansku i Donjecku oblast izazvati njihov pad domino efektom.
U Sovjetskom Savezu se inače zbog ogromnih rečnih prostranstava značajna pažnja posvećivala razvoju sredstava za savlađivanje vodenih prepreka pontonskih mostova i amfibijskih sredstava za prevoz borbene tehnike.
Veliki deo ponotnjerskih jedinica novijih članica NATO pakta ostavio je u svom arsenalu sovjetska sredstava za savlađivanje prepreka. U pitanju su mostovi 60, 90 ili 120 t, odnosno sklapanje skele nosivosti 90, i 190 t nosivosti. Većinom se radi o kompletu PPS-84
Uklanjanjem rasklopljivih nastavaka moguće je međusobno sklapanje plovnih pontona
pri sklapanju mosta nosivosti 120 t ili sklapanje jednog celog i jednog polupontona pri sklapanju mosta nosivosti 90 t . U planiranom sastavu kompleta nalazi se i komplet uređaja za razbijanje leda. Ceo komplet transportuje se na 54
kamiona tipa Ural – 53236 i KRAZ-255B.
Ukrajina je kao donaciju od Danske i Nemačke dobila lansirne mostove “Biber i američki pontonski most M6. Ukupno 20 komada.Biber je zasnovan na šasiji tenka Leopard 1 i nosi jurišni most dužine 22 metra i širine 4 metra koji se može brzo rasporediti i koji se može postaviti za 2 do 3 minuta. Most može da izdrži oklopna vozila do 60 tona težine.
Međunarodni fond za Ukrajinu (IFU) je kupio neodređeni broj mostova sa srednjim nosačima (MGB) koji pružaju raspon od 9 do 31 metar sa minimalnom nosivošću od 70 tona. Ovo su aluminijumski mostovi kod kojih jedan raspon može da postavi 15 do 20 inženjeraca za samo 10 do 15 minuta.
Holandija je isporučila šest vozila za premošćivanje, amfibijske platforme M3 koja će omogućiti raspon od 40 metara ili će se koristiti kao pontoni ili skele. Njihov zadatak je dopuna
Oni će dopuniti postojeće plutajuće pontonske mostove KrAZ-255 PMP koje drži Ukrajina, a koji se koriste za podršku prelaza na palubi.
Francuska je Ukrajini isporučila motorizovani plutajući most (MFB) koji predstavlja kombinaciju pontonskog mosta i amfibijsko vozilo koje omogućava brže preraspoređivanje konstrukcije mosta i dodatnu upotrebu kao skele. Više povezanih motorizovanih plutajućih mostova čini klasični pontonski most. Francuska, Nemačka i Kanada su isporučili neodređeni broj ovih mobilnih plutajućih mostova.
Prelasci reke su jedna su od najtežih kombinovanih operacija. Pretpostavnja se da Ukrajinci rade prema priručniku američke vojske FM 90-13/FMFM 7-26 za sprovođenje takve aktivnosti. Na 130 strana opisano je kako izvesti operaciju prelaska reke u pet faza:
Faza 1 – napredovanje
Prvi zadatak je da se obezbedi obližnji prelaz, mesto ukrcaja na most, ponton ili splav. Istovremeno, sva raspoloživa sredstva, artiljerija, helikopteri, bespilotne letelice i bliska vazdušna podrška (ako je dostupna) treba da se koriste za suzbijanje neprijatelja na suprotonoj obali i izlaznoj obali. Ako je moguće, treba upotrebiti druge snage da odvrate fokus neprijatelja putem diverzionih napada na drugom mestu
Faza 2 -prelazak preko reke
Iskrcna tačka na neprijateljskoj strani reke treba da se obezbedi da budu ojačani i da se neprijatelj neprestano potiskuje direktnom artiljerijskom dopunjenom upotrebom dima i elektronskih sredstava za maskiranje mesta prelaza i manevara jedinica. Istovremeno suzbijanje neprijateljske vatre trebalo bi da se nastavi kako se ne bi ugrozila odbran na izlaznoj obali i ciljevima mostobrana.
Faza 3 – napredovanje od izlazne tačke
Ova faza uključuje konkretno izgradnju mosta raspoređivaer pontona i skela za prelazak reke i početno prebacivanje pešadije, tenkova, inženjerije i artiljerije da bi se obezbedila izlazna obala i eliminisala neprijateljska direktna i uočena indirektna vatra na područje prelaza. Trebalo bi nastaviti istovremene napade artiljerije, helikoptera, bespilotnih letelica i bliske vazdušne podrške na ciljeve blizu mostobrana.
Faza 4 – Obezbedite mostobran
Nastavlja se gomilanje prijateljskih kombinovanih oružanih snaga na dalekoj obali radi obezbeđenja mostobrana i zaštite mostobrana od kontranapada. Ovo ima za cilj da obezbedi vreme i prostor za pozicioniranje snaga neophodnih za napad sa mostobrana uz podršku artiljerije, helikoptera, dronova i bliske vazdušne podrške protiv ciljeva na „konačnom“ cilju.Faza 5 – Nastaviti napad
Od vitalnog je značaja da prelaz preko reke sredstvo da se pređe preko prepreke kako bi se uhvatio i porazio neprijatelj na „konačnom“ cilju.
Britanski vojni analitičari ukazuju da su Rusi sve više zabrinuti da bi ovi ukrajinski mostobrani mogli da postanu „polutrajni položaji“ i da će, ako se mogu eksploatisati, to učiniti glavne ruske logističke linije ranjivijim i otvaranje najdirektnijeg puta ka Krimu. Prelazak preko Dnjepra mogao, sam po sebi, britanski analitičari tvrde da bi mogla biti diverzija za privlačenje ruskih rezervi sa drugih mesta kako bi se izazvala ranjivost u drugim ključnim oblastima na istoku Ukrajine.