VAZDUHOPLOVNA BAZA MIHAIL KOGALNICEANU POSTAJE NAJVEĆE NATO UPORIŠTE NA ISTOKU EVROPE: SMEŠTAJ ZA 10.000 VOJNIKA U ZONI CRNOG MORA

Vrednost projekta je 2,7 milijardi dolara i u njoj će moći da živi do 10.000 NATO vojnika i njihovih porodica

Pre 25 godina posle završetka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju Severnoatalnska alijansa započela je prevbacivanje borbenih efektiva na Balkan. U sklopu plana A 8 isturenog baziranja, za potrebe misije NATO Balkan je trebao da ima ključan značaj.

Međutim, 2001, godina teroristički napad Al Kaide na SAD, zatim invazija na Avganistan i dve godine kasnije 2003 izvršena je agresija na Irak. Usledio je rat protiv terorizma koji je završen debaklom avgusta 2021. godine i masovnom bežanijom iz Avganistana.

Usledio je februara 2022. godine početak rata u Ukrajini sa čime je istok Evrope, a posebno zona Crnog mora i zemlje koje se graniče sa Ukrajinom i Rusijom baltičke i skandinavske države na severu, na zapadu Poljska i na krajnjem istoku Rumunija koja se pretvorila u pravu NATO bazu.

Pre svega tu se ističu dve velike baze Kampia Tuzi kao mesto baziranja američkih izviđačkih i borbenih bespilotnih letelica i baza Konstanca koja je trenutno najveća pomrska i vazduhoplovna baza.

Naime, rumunske vlasti uz pomoć SAD započele su proces modernizacije i proširenja vazduhoplovne baze Mihail Kogalniceanu koja se nalazi strateški nalazi u blizini Crnog mora.

Vrednost projekta je 2,7 milijardi dolara i u njoj će moći da živi do 10.000 NATO vojnika i njihovih porodica.

Prvi radovi odnose se na infrastrukturu, izgradnju pristupnih saobraćajnica, postavljanje nove elektromreže.

Finansiranje proširenja ove baze finansira rumunska vlada, a obuhvatiće čitavu oblast Konstance sa čime ovaj prostor postaje najznačajnina vojna baza u Evropi.

Radovi na proširenju su u punom jeku, ali kada se završe, ova baza Mihaila Kogalniceanua postaće najveća u Evropi. Nadmašiće onu od Ramštajna u Nemačkoj i moći će da primi više od 10 hiljada vojnika koji će moći da dođu ovde sa svojim porodicama. 

“Baza Mihail Kogalniceanu postaće najvažnija stalna vojna struktura NATO-a u neposrednoj blizini sukoba na jugu Ukrajine. Nemojmo zamišljati da će se ovaj sukob završiti ove godine 2025. godine, 2026. godine, to je dugoročni sukob“, rekao je rumunski geopolitičar Dorian Popesku u izjavi o ovoj bazi.

7. vazduhoplovna baza Mihail Kogalniceanu

Posebno mesto zauzima vazduhoplovna baza Mihail Kogalniceanu koja je postala ključna vazduhoplovna baza za operacije nad Crnim morem. Nekada su u toj bazi bili smešteni leteći avio-tankeri i transportni avioni C-17 Globemaster, da bi eskalacija rata u Ukrajini dobila pojačanje vazduhoplovne komponente od borbenih aviona. Trenutno se u ovoj vazduhoplovnoj bazi nalazi 6 borbenih aviona Eurofighter. Takođe u ovoj bazi nalaze se i mornarički patrolni avioni P-8 Poseidnon.

Rumunija je potpisivanjem sporazuma sa Vašingtonom početkom maja 2012. godine postala je direktni deo odbrambene infrastrukture Severnoatalnske alijanse, a predstavnici obe zemlje potpisali su i sporazum o razmeštanju na teritoriji Rumunije dela američkog antiraketnog štita u Evropi. Za to je određena vojna baza « Deveselu», koja je izgrađena 1952 godine, kada su u nju stigli lovci migovi 15, 19 i 21. Baza je sa svojih 100 pilota bila aktivna od 1990 godine uključena u PVO zaštitu Rumunije, da bi 2002 godine odlučena da bude zatvorena. Onda su Rumuni odlučili da ovu bazu ustupe Amerikancima. Baza se prostire na 700 hektara, a u njoj se trenutno postavljaju tri baterije, odnosno 24 rakete presretača standard SM-3 tipa blok 1B. Održavanje i smeštaj, kao i motniranje raketa snose SAD u okviru postavljenja antiraketnog štita. Ova baza se nalazi na 500 kilometara od ruske flote u Crnom Moru i izabrana je da pod lupom drži južni deo Rusije. Za poređenje baza Moronog u Poljskoj nalazi se na manje od 100 kilometara od glavne baze ruske Baltičke flote u enklavi Kaljingrad.

Konstanca

Najveća pomorska luka civilna i vojna u Rumuniji postala je ključna za operacije na Crnom moru pre svega protivminske aktivnosti, ali i patrolne zadatke. U ovoj bazi nalazi se i raketni razarač Aegis Ashore 3 osmoćelijska lansera Mk 41 VLS sa raketama SM-3

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *