Složen sistem
Ministarstvo odbrane Litvanije detaljno je opisalo kako će se ovaj novac rasporediti. Najveći deo, 800 miliona evra, rezervisan je za protivtenkovske mine i sisteme za njihovo efikasno postavljanje. Ostatak će biti usmeren ka razvoju elektronskih ratnih sistema, protivdronske tehnologije i modernizaciji sistema za rano upozoravanje.
,,Ovo nisu samo fizičke barijere, već složen sistem koji će omogućiti našoj vojsci da kontroliše i usporava svaki potencijalni napred neprijatelja,” objasnio je portparol ministarstva.
Zajednička baltička odbrana
Interesantno je da Litvanija nije jedina koja priprema odbrambene linije. U saradnji sa Letonijom i Estonijom, razvija se projekat ,,Baltička odbrambena linija”, čiji je cilj da stvori koordinisan sistem utvrđenja duž čitave istočne granice NATO-a.
Međutim, neke od ovih mera su kontroverzne. Povlačenje iz Otavske konvencije o zabrani protivpešadijskih mina izazvalo je burne reakcije međunarodnih organizacija. ,,Razumemo bezbednosne izazove, ali mine ostavljaju trajne posledice po civile,” istakao je predstavnik Crvenog krsta.
Iskustvo rata u Ukrajini
Sa druge strane, vojni stručnjaci smatraju da su ove mere neophodne. ,,Kada gledamo iskustvo Ukrajine, jasno je da utvrđene linije odbrane mogu biti presudne u prvim fazama sukoba,” objašnjava general-pukovnik u penziji Arvidas Pocjus.
Dok se granice spremaju za novu ulogu, Litvanija već najavljuje dalje korake. Od 2026. godine, planiraju da svoj vojni budžet povećaju na impresivnih 5-6% BDP-a, što je među najvišim udelima u NATO paktu.