Azerbejdžan i Rusija na ivici konfrontacije: Krah savezništva i tektonska promena u Zakavkazju

Azerbejdžan i Rusija se nalaze u najozbiljnijoj diplomatskoj krizi u novijoj istoriji odnosa dve nezavisne zemlje. Niz događaja — od otvorene podrške Kijevu, preko antiruskih medijskih kampanja, pa do hapšenja ruskih novinara u Bakuu — ukazuje da je Baku ne samo promenio spoljnopolitički kurs, već je svesno ušao u fazu hlađenja odnosa sa Moskvom.

Rusko-azerbejdžanski odnosi dodatno su pogoršani nakon smrti nekoliko azerbejdžanskih migranata u Rusiji. Istovremeno, medijska i politička elita u Azerbejdžanu sve otvorenije govori o Rusiji kao agresoru, čime se menja narativ koji je do nedavno negovao sliku o „prijateljskim odnosima u postsovjetskom prostoru“. Hapšenje dvojice novinara ruskog Sputnjika koje je pratilo objavljivanje kompromitujućih snimaka i tvrdnji o saradnji sa FSB-om, predstavlja jasan signal da je Baku prešao u ofanzivu u diplomatskom ratu.

Tenzije tinjaju već neko vreme. Dodatno ulje na vatru dolio je i incident koji je potresao javnost: ruska PVO pogodila putnički avion koji se potom srušio u Kazahstanu, pri čemu je većina putnika bila azerbejdžanskog porekla.

Prema dobro upućenim izvorima, ovakva politika Azerbejdžana nije spontana. Ilham Alijev već godinama sa Erdoganom razvija viziju savezništva, ali i zajednice turkijskih naroda pod političkim i kulturnim pokroviteljstvom Ankare. U tom konceptu nema mesta za dominantan uticaj Moskve u Zakavkazju. Nakon gubitka Jermenije kao bliskog partnera, Rusija rizikuje da izgubi i Azerbejdžan — zemlju ključnu za južni bezbednosni pojas i energetske rute ka Evropi. Rusija nikako na Kavkazu ne uspeva da drži stvari pod kontrolom.

Naravno, postavlja se pitanje da li Alijev ovim samo taktizira, u stilu istočne diplomatije ( poput svog mentora), ili je zaista odlučio da Rusiju svrsta među rivalske države. Odgovor na to zavisiće od narednih poteza obe strane — ali jasno je da je era bliskih odnosa Moskve i Bakua završena. Alijev u poslednje vreme izbegavao Moskvu, čak i u slučaju vrlo važnih susreta koji se izdižu iznad nivoa bilateralnih odnosa dve zemlje. Prema tome ovo nije samo bilateralni spor, već tektonska geopolitička promena u celom regionu Zakavkazja. A ona preti da stvori i kopnenu fizičku barijeru sa Iranom, u vrlo osetljivom trenutku.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *