Detalji neuspele operacije
Prema listu, koji se poziva na brojne anonimne izvore upoznate sa detaljima operacije, u pitanju je bila jedinica Mornaričke pešadije SAD (Navy SEALs) – isti elitni odred koji je izveo i operaciju protiv Osame bin Ladena. Plan je podrazumevao tajno iskrcavanje tima na severnokorejsku obalu pomoću mini-podmornice kako bi instalirali sofisticirani elektronski uređaj.
Misija je, međutim, naglo propala kada je tim naišao na mali ribarski brod sa severnokorejskim civilima za koje se veruje da su ronili u potrazi za školjkama. U susretu koji se odigrao noću, američki komandosi su otvorili vatnu ubivši sve prisutne na brodu. Tačan broj žrtava nije naveden u izveštaju.
Pravno obrazloženje i kontekst
Iako je incident izazvao unutrašnje kontroverze, poverljiva istraga Pentagona je kasnije zaključila da su ubistva bila „opravdana pravilima angažovanja“ (Rules of Engagement), navodi Njujork tajms. Ova pravila definišu okolnosti pod kojima vojnici mogu da otvore vatru.
Ova visoko rizična operacija odvijala se u pozadini istorijskih diplomatskih pregovora između tadašnjeg predsednika Trampa i lidera Kim Džong Una, koji su trebali da reše pitanje severnokorejskog nuklearnog programa. Izveštaj naglašava da misija nije uticala na sam tok samita u Hanoju februara 2019, koji se ionako smatrao neuspešnim.
Odgovori i posledice
Bela kuća, Pentagon i ambasada SAD u Seulu odbili su da komentarišu izveštaj. Nije poznato da li je severnokorejska strana uopšte znala za ovaj incident.
Ova objava donosi novu svetlost na agresivniji pristup administracije Trampa u obaveštajnom radu protiv Severne Koreje, istovremeno otvarajući i složena etička i pravna pitanja o sprovođenju tajnih operacija u vreme diplomatskih napora. Ostaje nejasno da li je ovakav incident imao dugoročni uticaj na već ionako zategnute odnose dve zemlje.