Ono po čemu će ostati upamćen rat u Ukrajini kada se jednog dana okonča jeste masovna upotreba dronovo od borbenih, kamikaza do izviđačkih od onih minijaturnih do velikih. Isto tako ovaj rat ostaće upamćen i po različitim sredstvima koja su korištena za obaranje.
Rusija kao država koja razvija i poseduje PVO sisteme suočila se sa tim da je ponekada nemoguće koristiti raketne sisteme PVO za rat protiv malih dronova kamikaza i kvadrikoptera nosača minobacačkih mina i bojevih glava ručnih raketnih bacača.Zato je odučeno da se ponovo aktivira artiljerijska PVO, odnosno PVO topovi, kao i da svakoj borbenoj jedinici bude pridružena jedna takva fomracija za neposrednu zaštitu.
O tome izveštava i ruski sajt Izvestija da se u sastavu nekoliko kombinovanih armija u sastavu kopnene vojske, kao i u sastavu jedinica Vazdušno-kosmičkih snaga i PVO formira takva formacije.
Kako su saopštili u Ministarstvu odbrane Ruske Federacije ovkava formacija biće naoružana sa protivavionskim topovima ZU-23-2, gde je ZU skraćenica od zenitnaja ustanovka, broj 2 odnosi se na broj topova i 23 na kalibar topa 23 mm.
Kako navode u Ministarstvu odbrane Rusije automatski PVO topovi biće montirani na kamionske šasije, a pridruženi će im biti i teški mitraljezi NSV Utyos” kalibra 12,7 mm. Kako se navodi upotreba takve mobilne vatrenejedinice je jeftin i efikasan način odbrane od dronova, nego upotreba raketnih sistema PVO.
U sastavu formacije osim topova ZU-2-23 i NSV kalibra 12,7 mm nalaziće se komandno vozilo i modularna mašina za stvaranje dimne zavese (zadimljvanje kao zaštita od napada dronova kamikaza. Ovakav sistem može da pokrije objekat termodimnom zavesom, neprobojnom i za optičko-elektronske sisteme i za UAV termovizije.Vozila će imati i sisteme za elektronsko ratovanje.
Kao što smo napomenuli na tešeke kamione marke Kamaz biće montiran protivavionski top kalibra 23 mm ZU-23-2 za borbu protiv jurišnika, helikoptera i dronova za zaštitu slabo pokretnih i stacionarnih objekata. Top ZU je dvocevni iz kojih može da ispali od 1,6 do 2 granata u minuti. PVO top kalibra 23 mm koristio se u svim lokalnim ratovima i sukobima od sredine 1960 tih godina prošlog veka. Ovo oružje se pokazalo kao efikasno ne samo protiv ciljeva u vazduhu nego i protiv kopnenih ciljeva.
Kao razlog za povratak na cevnu artiljeriju navodi se pojava malih bespilotnih letelica, uključujući FPV dronove što je udahnulo drugi život cevnoj PVO, koja je faktički počela da nestaje iz PVO kao roda, a takođe jedan od razloga ponovonog vraćanja u naoružanje je bio taj što su ciljevi koji napadaju vojne formacije postaju sve manji, a odnos cene PVO rakete išao u korist dronova stoga je povratak ovoj vrsti protivvazdušne artiljerije bio logičan i evolutivni korak.
Ruski stručnjaci navode i da je važno da ovakve jednice budu opremljeni odgovarajućim sredstvima za detekciju, jer je njihov efektivni domet gađanja ograničen na dva i po kilometra. Potrebne su i elektronske i optičke smetnje.
„Udarne bespilotne letelice koriste optičko-elektronske sisteme za navođenje, odnosno u završnoj fazi operater direktno usmerava bespilotni letelicu kamikazu tačno na metu “, objasnio je Aleksej Leonkov.
„ Ali ako uleti u dimnu zavesu, tada operater gubi orijentaciju : ne vidi da li pravilno leti ka meti ili se ona već pomerila sa tačke kada ju je poslednji put video. Za sisteme za elektronsko ratovanje, glavni zadatak je prekinuti vezu između operatera i drona, ili je eliminisati izvođenjem direktnog udara koji će oštetiti elektronska kola na dronu, ili ometati metu tako da se ne može identifikovati. , ili presretnuti kontrolni signal, rekao je za Izvestija vojni ekspert Jurij Ljamin.
Protivvazdušni raketni sistemi su skupi za obaranje dronova, a imaju i ograničenu količinu raketa. A bespilotne letelice se sada koriste u veoma velikom broju. Zbog toga se očekuje pojava mobilnih grupa sa automatskim protivavionskim topovima i mitraljezima.
Ukrajinska vojska odavno primenjuje takve mere, ima posebne bataljone da uništavaju ruske dronove. U drugim zemljama su, na osnovu iskustva iz sukoba, takođe povećali broj protivvazdušne artiljerije za pokrivanje objekata. Postavljaju se na pikapove i male kamione – ovo je način da se osigura njihova mobilnost.
Ranije je Izvestija izvestila o stvaranju novih jedinica PVO u okviru jurišnih jedinica za borbu protiv bespilotnih letelica. Biće naoružani sistemima Tor i Gibka. Protivavionski topovi će delovati u direktnom kontaktu sa jurišnim avionima, uništavati neprijateljske bespilotne letelice i pokrivati pešadiju od vatre iz višecevnih raketnih sistema.
Davno je trebalo.
Autoru se potkrala ozbiljna greška.Ovaj sistem ima učinak od 2000 projektila u minuti teoretski praktično oko 400 u minuti.